-
Notifications
You must be signed in to change notification settings - Fork 3
/
Copy pathBANTU.tsv
We can make this file beautiful and searchable if this error is corrected: It looks like row 47 should actually have 19 columns, instead of 20 in line 46.
647 lines (640 loc) · 97.6 KB
/
BANTU.tsv
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
123
124
125
126
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
137
138
139
140
141
142
143
144
145
146
147
148
149
150
151
152
153
154
155
156
157
158
159
160
161
162
163
164
165
166
167
168
169
170
171
172
173
174
175
176
177
178
179
180
181
182
183
184
185
186
187
188
189
190
191
192
193
194
195
196
197
198
199
200
201
202
203
204
205
206
207
208
209
210
211
212
213
214
215
216
217
218
219
220
221
222
223
224
225
226
227
228
229
230
231
232
233
234
235
236
237
238
239
240
241
242
243
244
245
246
247
248
249
250
251
252
253
254
255
256
257
258
259
260
261
262
263
264
265
266
267
268
269
270
271
272
273
274
275
276
277
278
279
280
281
282
283
284
285
286
287
288
289
290
291
292
293
294
295
296
297
298
299
300
301
302
303
304
305
306
307
308
309
310
311
312
313
314
315
316
317
318
319
320
321
322
323
324
325
326
327
328
329
330
331
332
333
334
335
336
337
338
339
340
341
342
343
344
345
346
347
348
349
350
351
352
353
354
355
356
357
358
359
360
361
362
363
364
365
366
367
368
369
370
371
372
373
374
375
376
377
378
379
380
381
382
383
384
385
386
387
388
389
390
391
392
393
394
395
396
397
398
399
400
401
402
403
404
405
406
407
408
409
410
411
412
413
414
415
416
417
418
419
420
421
422
423
424
425
426
427
428
429
430
431
432
433
434
435
436
437
438
439
440
441
442
443
444
445
446
447
448
449
450
451
452
453
454
455
456
457
458
459
460
461
462
463
464
465
466
467
468
469
470
471
472
473
474
475
476
477
478
479
480
481
482
483
484
485
486
487
488
489
490
491
492
493
494
495
496
497
498
499
500
501
502
503
504
505
506
507
508
509
510
511
512
513
514
515
516
517
518
519
520
521
522
523
524
525
526
527
528
529
530
531
532
533
534
535
536
537
538
539
540
541
542
543
544
545
546
547
548
549
550
551
552
553
554
555
556
557
558
559
560
561
562
563
564
565
566
567
568
569
570
571
572
573
574
575
576
577
578
579
580
581
582
583
584
585
586
587
588
589
590
591
592
593
594
595
596
597
598
599
600
601
602
603
604
605
606
607
608
609
610
611
612
613
614
615
616
617
618
619
620
621
622
623
624
625
626
627
628
629
630
631
632
633
634
635
636
637
638
639
640
641
642
643
644
645
646
647
№ English BEST Egyptian too infrequent for inference Fang Punu Lingala Egyptian many variants, often sign value implicit, better see Egyptian.all.tsv! Kikumu Kikuyu Sukuma Zaramo Duala corrupt Swahili Kongo Kituba Kimbundu
1 I me, ménu me, mine 𓅱 𓇋 𓀀, 𓏌𓎡𓍢 ~ ngáí ++ me; me, ma (E) mǎ; me-, ma- ménu ngáí, na- (𓈖𓏏) 𓅱 𓇋 𓀀, 𓇋, 𓍢 𓇋 , 𓏌𓎡𓍢 eme me, ménu mimi ngi- mono eme
2 you (sing) Ndéju, yó, o- (ante) you, “we” 𓈖𓏏𓎡 ++ we; ô, wa (E) wǎ; o-, wa- ndéju yó, o- (𓈖𓏏) 𓎡, 𓏏𓍢, 𓏏𓅱, 𓏏𓈖, 𓈖𓏏 𓏏, 𓈖𓏏 𓍿𓈖𓏥, 𓍿𓈖𓏮, 𓏏𓅱𓎡, 𓏏𓅱𓍿𓈖𓏥 obɛ, oɛ, o- wee 'ying''we ' mweye yó, o- wewe, u- u- nge eie
3 he Aa, é (an) ha hé 𓆑 + nye, énye; a, a (E) é ñe; a-, aa- a yé, a- (person), e- (thing) (𓈖𓏏) 𓇓𓅱, 𓇓𓅱𓏏, 𓆑, 𓊪𓈖 yɛ, a- we weyi ijya a (sub), mo̱ (ob) yeye, a- u- yandi muene
4 we √Bia/Via t’weye wir 𓇋𓀁 !? +! bîe; bî, bîa (E) bíyǎ; bí-, bíyá- bísó, to- (𓈖𓏏) 𓈖𓏥, 𓇋𓏌𓈖𓏥, 𓇋𓀁𓈖𓈖𓏥 besu ithuĩ yise tweye di (sub), biso̱ (ob) sisi tu- beto etu
5 you (pl) benu 你 nǐ ? / - mine; mi, mia (E) mínǎ; mín-, míná- bínó, bo- (𓈖𓏏) 𓏏𓈖𓏥, 𓈖𓏏 𓏏𓈖𓏥, 𓍿𓈖𓏤𓏤𓏤 benu, bo, bo- ĩnyui bebe gwewe lo (sub), bińo̱ (ob) ninyi, wa, m- lu- beno enu
6 they 𓅱𓏥 ? - ba banga, ba- (persons), e-/i- (things) bɔ, ba, bá- (𓈖𓏏) 𓊃𓈖, 𓋴𓈖𓏥, 𓈖𓏥, 𓈖𓏮, 𓅱𓏥, 𓋴𓏪, 𓋴𓏏𓏥 o acio boyi waja wao, ba, wa- ba (sub), babo̱ (ob) --- be- bau ene
7 this 乃 na 那 nà 𓈖𓄿 ényina, é more (E) é-ñí óyo 𓏏𓄿, 𓏏𓅱, 𓏏𓅱𓇋𓇋, 𓏏𓈖, 𓍿𓈖, 𓅮, 𓅮𓄿, 𓇑𓇑, 𓇑𓇑𓈖, 𓈖𓄿, 𓉐, 𓊪𓅮𓄿, 𓊪𓅱, 𓊪𓅱𓇋𓇋, 𓊪𓈖 ambe, búndé, mmbe, nde, nnde, unge bón, nunan, nu huyu, hii, hiki, hili, huu -ki
8 that é-te é-te 𓏏𓅱 +? éto, ôto (E) é-te ike wâná 𓏏𓆑𓄿,𓏏𓆑,𓏏𓅱,𓏏𓅱𓇋𓇋,𓈖𓆑,𓊪𓅱𓇋𓇋,𓊪𓆑𓏮,𓊪𓆑𓄿𓈐, ambɔ, búndɔ́, mmbɔ, ndɔ, nndɔ, ungɔ nĩkĩo yo wijya nune̱ lile, ule, yule, ile, kile -kina kiná
9 here vá haha wo here 𓉻 𓂝 𓈐 ? 𓈖𓄿~nne +? nne, va (E) vá, váná, mú avàve, agunu áwa 𓈖𓄿, 𓂧 𓏮 𓈐, 𓉻 𓂝 𓈐, 𓉻 𓂝 𓄿 𓇋𓇋 𓈐 oani haha, gũkũ aha hano wan hapa vava, eva, kuku, eku
10 there Va avàne Wo over vana '-''''-' +? va (E) váa avàne kúná, wâná 𓂧 𓏮 𓈐, 𓉻 𓂝 𓄿 𓇋𓇋 𓈐, 𓇋𓅓, koni, ndosi harĩa, hau, ho, kũrĩa, kũu, kuo aho kudya wa hapo, huko vana, kuna
11 who Nẑa náni ani? Ante … nanu any? 𓈖𓅓𓂝 +? nẑa? (E) nza?, nzá? náni 𓊪𓅱, 𓊪𓏏𓂋, 𓅓 𓂟, 𓅓 𓂝, 𓈖𓅓𓂝,𓊄 𓇋𓇋, 𓋴, 𓏶 ani nũ? -ũ? nani yalihi nde nani nani náni mukuanhi
12 what zè? [ʣɛ] (E) dze? (ni) que? 𓊄 𓇋𓇋, 𓐍 𓏮, 𓋴, 𓏶, 𓏏𓊪𓏮 𓆵 𓀁 +? zè? [ʣɛ] (E) dze? níni 𓊪𓅱, 𓊪𓏏𓂋, 𓅓 𓂟, 𓅓 𓂝, 𓈖𓅓𓂝,𓊄 𓇋𓇋, 𓐍 𓏮, 𓋴, 𓏶, 𓏏𓊪𓏮 𓆵 𓀁 sina nĩkĩ kiyi choni nje nini nki wápi, ínki nii
13 where o ve? Ou? wea? wo? / ++ vé? (E) ve?, o ve? avéñi, avè wápi 𓏏𓈖𓏮𓌙𓅯𓈐, 𓏏𓈖𓏌𓅱𓌙𓅯 sua kũ? ha? ó, wé, wéni wapi kweyi wápi -ebi
14 when tángo ri~ ray Tángo ~ time <> 𓐍𓆑𓏏 - é ñgeñ? (E) ó dén? 𓐍𓆑𓏏, 𓐍𓏏𓆑, 𓐍𓆑, 𓅯𓅯, 𓅓 mbenɔ nde rĩ? pe̱ lini tángu ki, kiondo
15 how bóní? na? ya? na? boni? 𓅱,𓅱𓏮,𓏇𓇋𓅓𓂝 ? +? na? (E) ya?, na? nane bóní 𓅱,𓅱𓏮,𓏇𓇋𓅓𓂝 atĩa? ne̱, ne̱ni vipi bwe, bweyi íkwa kiebi
16 not nao, (no) ata NO! anti kein di¬ 𓂜, 𓂜𓈖,𓂜𓏏 +++ nési ... tɛ́ -nao-, (no) ata ĩhĩ, (no) aca 𓂜, 𓂜𓈖,𓂜𓏏, 𓅱𓂜, 𓂜𓇋𓇋 2. 𓄤𓊪𓅱, 𓅱, 𓅓, 𓅓𓂝, 𓅓𓂟, 𓇋𓂋𓆑, 𓅱𓂜, 3. 𓂜𓇋𓇋 si ka...ko -nao-, (no) ata ki
17 all Kadi , tû kal’tout toso 𓎟! 𓏏 𓏏 𓏝 +- kadi nyɛ́, tû bɔbhi 𓎟 2. 𓂋 𓋴 𓋴 3. 𓇿 𓇿 𓈅 𓈅 𓏏𓍃 𓀀 𓏥 𓁐, 𓏏 𓏏 𓏝 , 𓇾 𓅓 𓅱𓀀 𓏥 𓁐, 𓇾 𓍃 𓅓 𓏥 4. 𓅓 𓃀 𓅱𓌡 𓏤 ciothe ose wose -ote -onso nyónso be̱se̱, ńe̱se̱, le̱se̱ hoso
18 many míngi Menge abun(den) Üppig 𓏠 +++ abî, ébyer, azô (E) abuíñ, ábíra; angan pwèle míngi 𓅨 𓂋, 𓁨 𓈖 2. 𓂝 𓈙 𓄿 𓆈, 𓆈 𓄿 𓏏𓀀 𓏥, 𓉻 𓏏𓏯 𓈙 𓏥 kpuu, -si -ĩngi ingi wamema, vingi -ingi -bidi míngi jita, njoasoa, eyeka kiavulu
19 some bɔ̌kɔ́ enziŋ poco nichtig emosi ~ s-o-m-e … 𓈖 𓉔 𓅪 𓈒 𓏥 ++ nẑu (E) -bɔ́’ɔ́, enziŋ imosi, amosi bɔ̌kɔ́ 𓈖 𓉔 𓅪 𓈒 𓏥, 𓈖 𓎡 𓏏 𓏴 𓏛 buambo baadhi ya, -chache
20 few pesu nini poco mini / ++ avétsañ (E) avétsáŋ pesu, digasu mɔkɛ́mɔkɛ́ 𓂝 𓈖 𓂧 𓏏 𓅪 nini gehu vidodo ngusu 'kidogo -n''ke, -ndwêlo, -fyôti ' féle, kiatolo
21 other mbokh angbo ambi? 𓎡 𓏮 angbo ? mbokh, mfe (E) mbɔ́’ɔ́, mfé mususu, isusu mosúsu, -súsu 𓎡 𓏏, 𓎡 𓏮 angbo -ngĩ '-ingine -n''kaka ' -amukuâ, hengi
22 One 1 Fokh / ĩmwe 1 First / eim um a’wone ++ fokh (E) fɔ́’ɔ́ imosi mɔ́kɔ, -ɔ́kɔ 𓏤, 𓌡 , 𓏏 𓅱 moti, imoti ĩmwe imo imwe ewo̱ moja mosi, imosi mósi moxi
23 Two 2 bi’beï 2 bi 𓏮 ++ bè (E) bɛ̌ bi’beï míbalé, -íbalé 𓌢 𓏌 𓏮, 𓌢 𓈖 𓏌 𓏲 𓏮 babɛ, ibɛ igĩrĩ ibili wa-bili beba mbili zôle zóle iari
24 Three 3 ithatũ isaɔ 3 thirt thalath +- lal (E) láa bi’tatu mísáto, -ísáto 𓐍 𓂸 𓏏 basaɔ, isaɔ ithatũ idatu ndatu belalo tatu tatu tátu tatu
25 Four 4 iya nii 4 fia nil@Ural √nvir* - né (E) nii bi’na mínei, -ínei 𓆑 𓂧 𓅱 𓏤 𓏤 𓏤 𓏤, 𓇋 𓆑 𓂧 𓏏 𓏥, 𓆑 𓂧 𓏤 𓏏 𓏤 𓏤 𓏤 gena, nne inya ine kane bene̱i nne ya iya uana
26 Five 5 mpáta 5 penta √betanu ++- tan (E) tân bi’ranu mítánɔ, -ítánɔ, mpáta 𓏥 𓏮 𓏏𓅱𓂻 bɔku ithano itaano hnano betanu tano tânu tánu tanu
27 big monɛ́nɛ many! '𓅨 𓂋 𓈉 … moun'' ?' +++ monɛ́nɛ, -nɛ́nɛ angbo, mbota -nene 𓅨 𓂋 𓈉 -kubwa -nene -néne mundundu ekokoto, monɛ́nɛ
28 long monɛ́nɛ laí many! ~long ++- ayo (E) ayǎ monɛ́nɛ, -nɛ́nɛ, -laí 𓄫 𓅱, 𓍯 𓄿 𓈐, 𓈐, 𓇥 𓂋 𓂝 𓏤 aende, koa ndaya, -raya ihu -tali -refu -nda índa bwabá anda
29 wide 𓋴 𓐍 𓎺 -laí -gbae athamia, -ariĩ 𓋴 𓐍 𓎺, 𓅱 𓋴 𓐍 𓎸 𓏛, kwasama -ahama -pana néne muhenda ebapa
30 thick tung thinck dank 𓅱 𓂸 𓏏 𓏛 ~ ϧⲑⲏ +-- afîp (E) afǐp monɛ́nɛ, -nɛ́nɛ -tete 𓃀 𓅡 𓄿 𓎼 𓈗, 𓅱 𓂸 𓏏 𓏛 ~ ϧⲑⲏ kũnora, -tungu ginu kuneneha -nene uajimba
31 heavy Azir ~ schwer kilo barys adzǐt? +- azir (E) adzǐt bozitó, kiló, molito 𓆓𓈖𓋴𓍘𓏜, 𓂧𓈖𓋴𓍖 𓊌, 𓅱𓂧𓈖𓍖 𓈒 𓏥 adoko -ritũ ito dibanza, dikwa -zito -zitu kiló, kuléma -aneme didi
32 small Nini mokɛ́ mini micre 𓈖𓆓 𓋴 𓅪, 𓈖 𓐍 𓅪, 𓀔 𓏥 𓈖𓂣 ++ mokɛ́, -kɛ́ abhɔa -nini, -nyinyi 𓎡 𓏏 𓏏 𓅪, 𓈖𓆓 𓋴 𓅪, 𓈖 𓐍 𓅪, 𓀔 𓏥 𓈖𓂣 do 'ndodo -dogo -fyôti, -ndwêlo, -n''ke ' fyóti, fyéti -ofele son
33 short -kuhĩ kúsé kurz 𓎛𓅱𓂝𓅪 ?? ++ étun (E) etun gufise mokúsé, -kúsé -ngbi 𓅪, 𓈙 𓂋 𓂋 𓅪, 𓎛 𓂝 𓅪, 𓎛𓅱𓂝𓅪 nguhĩ, -kuhĩ guhi guhi -fupi -nkufi -nkúfi buta isungu
34 narrow Fang mokɛ́ Micre mbamda, fanga (E) -tɔ́k, fǎnfana mokɛ́, -kɛ́ 𓎼 𓄿 𓎣 𓅪, 𓎼 𓄿 𓐎 𓅪, 𓎛 𓆰 𓈖 𓋴 𓅪 cecenia, -ceke kushina -ibana -embamba -jola
35 thin (t)hinja mokɛ́ Thin Micre ++- ékekep, ôkekep (E) -tɔ́k vonu, digasu mokɛ́, -kɛ́ -nyɛbɛ ? <> 𓊪 𓈎 𓏗, 𓆁 𓈎 𓏗, 𓊪 𓅮 𓈎 𓏗, 𓅮 𓄿 𓈎 𓏏 𓂂 hinja, -ceke kukonda -soka -embamba uabele
36 woman muta ma 𒊩! 𓈟 𓏏 𓁐, 𓈞 𓏏 𓁐 ? ++ mônga, manga (E) miniŋá mugétu mwǎsí 𓊃 𓏏 𓁐, 𓈟 𓏏 𓁐, 𓊃 𓏏 𓁐, 𓈞 𓏏 𓁐, 𓃀 𓂓 𓏏 𓁑 nke mũtuma, mũndũ mũka nkima mtwanzi muto mwanamke, bibi, gashi nkento, ndumba nkénto, nkéntu mukaji, muhatu, mumama
37 man macho man(d) ?? … ++ fam (E) fâm dibale mobáli 𓊃 𓀀 moko mwanake, mũndũ mũrũme nyanda nzugwana mume, mwanake mwanamume bakala bakála riala
38 human mũndũ moto mentsch 𓂋 𓍿 tout-le-mond 𓂋 𓐝 𓍿 𓀀 ++ môr (E) mot, mor mutu moto 𓂋 𓐝 𓍿 𓀀 𓁐, 𓂋 𓍃 𓀀 𓏥 2. 𓂋 𓏏 𓀀 𓏥 𓁐 3. 𓂋 𓍿 𓀀, 𓂋 𓐍 𓏛 𓀀, 𓂋 𓍿 𓏏 𓀀 𓏥, 𓆂 𓏏 𓏥, 𓅓 𓏏 𓀐, 𓅷 𓄿 𓇋𓇋𓂺 𓀀, 𓍿𓈖𓇋𓀘, 𓀙, 𓎛 𓃹 𓈖 𓀔, 𓄊 𓂋 𓀀 nkpa mũndũ moto mtu muntu múntu mutu
39 child miki mɔ́ŋ mikri minor mon (E) mɔ́ŋ nwane mwǎna 𓄡 𓂋 𓂧 𓀀, 𓐍 𓏤 𓀔, 𓀖 𓏏, 𓐍 𓇋 𓇋 𓀔 2. 𓐍 𓈖 𓏌 𓅱 𓀔, 𓎛 𓃹 𓈖 𓀔, 𓈖 𓐍 𓈖 𓅱 𓀔 2. 𓄟 𓋴 𓏯, 𓄟 𓅱 𓏏 𓏏 𓀔, 𓋴 𓆓 𓏏 3. 𓇋 𓈖 𓊪 𓅂 miki mwana 'ng''wana ' mwana muna mtoto mwana mwána muana
40 wife mũka ngáá mausi;) nigga~gyn -? ñgal (E) ngáá mugétu, mugatsi bolóngai, mwǎsí 𓌢 𓈖 𓏏 𓁐 2. 𓌢 𓈖 𓏏 𓁐, 𓊃 𓏏 𓁐, 𓊃 𓏏 𓁐, 𓈞 𓏏 𓁐, 𓈟 𓏏 𓁐, 2. 𓌸 𓂋 𓏏, 3. 𓎟 𓏏 𓉐 𓏤 nka mũka nke mke muto mke 'n''kento, -busi ' nkénto, nkéntu mukaji
41 husband munya man + mulumi bolóngani, mobáli 𓉔 𓂸, 𓉔 𓇋𓂸𓀀 2. 𓎟 𓀀 3. 𓌢𓈖𓀀 munya mũrũme ngoshi mume mume mume bakala bakála mulume
42 mother mamá mama ++ nya [ɲa] (E) nané, nana; ñuá; ñiá mame mamá 𓅐 𓏏 𓁐, 𓂠 𓏏 𓁐, 1b 𓄟 𓋴 𓏏 𓁒 2. 𓂸 𓏏 𓁐 3. 𓂠 𓏏 𓁐 4. 𓅐 𓂋 𓏏 𓁐? mma maitũ mayu mama iyo, mama, yeye, ńango mama ngudi máma, ngúdi mama, nguri
43 father tatá, papá daddy papa 𓇋 𓏏 𓆑 𓀀 +++ ésa (E) tará; ésuá; ésaá, ésiá taji tatá, papá 𓇋 𓏏 𓆑 𓀀 abhɛ baba, awa baba tata tete̱, te, sango, papá baba sé, tata táta tata
44 animal (a)nyama tsir aniamal Tier !!! 𓄛 +++ tsir (E) tsít ibulu nyama 𓄛 <> 𓂧 𓂋 𓄛 nyama, (small) mbau nyamũ ndimu nyama ńama mnyama bulu nyama kiama
45 fish Kos sue kod shui? 𒄩 KU₆ + -- ko, kos (E) kɔ̌s wabe, lobe mbísi 𓆑 𓏏 𓏏 𓅱, 𓂋 𓅓 𓆛 𓂻, 𓅱 𓎛 𓂝 𓆟 su, isingɔ, musephe, nsami tega, kĩũngũyũ shi, ndilo, guzuba somba sue samaki mbizi mbísi mbiji
46 bird nyuni, tsoli '鸟 niǎo, 𓅂 ṭīr <> tsuntsu 𓅂𓅂 隹隹 xoolo ' 𓈖𓇋𓅱𓅦 ++- ônon (E) onǒn tsoli ndɛkɛ 𓄿 𓏤, 𓄿 𓊪 𓂧 𓅬 2. 𓊪 𓅮 𓅯 3. 𓂧 𓎼 𓇋 𓇋 𓏏 𓀃 𓅭, 𓅭, 𓅿 mbu, njinji nyoni noni nyuni ino̱n ndege nuni ndeke, núni njila
47 dog mvú mwau mbark 𓃛 𓅱 𓃡 !! + O mvu (E) mvú mondi mbwá 𓍿 𓊃 𓅓 𓃡 2. 𓃛 𓅱 𓃡, 𓃛 𓅱 𓏮 𓊗 𓄛 mbɔa ngui, ngitĩ mva dibwa mbo̱ mbwa mbwa ímbwa mbua
48 louse lonsili +- nyin [ɲin] (E) ñǐn lonsili 𓎡 𓏏 𓏏 𓆨 bamba ndaa nda mhani chawa nyanzi nyánzi ína
49 snake nzoka nhoka (s)nake (𓆑) 𓈖 𓍿 𓆙 +++ nyo [ɲɔ] (E) ñó ñoge nyóka 𓆑 𓈖 𓏏 𓆙, 𓆑 𓈖 𓍿 𓆙, 𓅭 𓇾 𓆙 2. 𓎛 𓆑 𓄫 𓅱 𓆙, 𓂋 𓂋 𓎡 𓎡 𓆙, 𓋴 𓍋 𓃀 𓏏 𓆙 3. 𓆓 𓂧 𓆑 𓏏 𓆙 njɔka nyamũ yathĩ nzoka zoka Ńama-bwabá, njɔka nyoka nioka nyóka nhoka, nioka
50 worm mhani ≠made (𓆑) 𓈖 𓍿 𓆙 nsoñ (E) nsɔ́ŋ mpambó, mósɔ́pi, limpiká 𓆑 𓈖 𓍿 𓆙 2. 𓎡 𓄿 𓂓 𓏤 𓆙 3. 𓆓 𓂧 𓆑 𓏏 𓆙 nyɔmbɔ mnyoo, nyungu-nyungu ngambu ribuka
51 tree mũtĩ muthree 𓄟? +++ éli (E) elé nwiri nzeté, mweté 1. 𓍲 𓈖 𓆭, 2. 𓏙 𓈎 3. 𓂧 𓈎 𓂋 𓂷 𓈒 𓏥, 4. 𓅡 𓈎 𓆭 5. 𓆭 𓅓 𓆭 6. 𓆱 𓏏 𓏤 7. 𓈎 𓃀 𓆭 me mũtĩ linti biki bwele, mweté mti 'm''ti ' ínti muxi
52 forest mwitu mũtitũ mwoodh 𓏠 𓏌 𓏌 𓏌 𓆭 𓆭 𓆭, 𓏠 𓏌 𓏌 𓏌 𓆮 ++ afan, ésana (E) afan musiru, dijombi zámba 𓏠 𓏌 𓏌 𓏌 𓆭 𓆭 𓆭, 𓏠 𓏌 𓏌 𓏌 𓆮 nkanda kĩrĩti, mũtitũ ipolu mwitu eyídí msitu, mwitu mfinda mfínda muxitu
53 stick ebongó bang @ bongo;) 𓌚 + éfalga (E) elé namise nzeté 𓆱 𓏏 𓏤, 2. 𓂝 𓅓 𓂝 𓄿 𓌚 ɛsɛndɛ, mutumbɔ, gbutu mũkuanju 'nang''ha ' kimbwego ebongó fimbo -bota mbasá
54 fruit epuma, mulunde pomme, pluma, malve ++ ébmuma (E) ebuma mulunde mbuma 𓉐 𓂋 𓏏 𓏯 𓌾 𓏥, 𓉐 𓂋 𓏏 𓂺 𓈓, 𓉐 𓂋 𓏏 𓍁 𓈓, 𓍁 𓂋 𓏏 , 2. 𓂋 𓂋 3. 𓏙 𓈎 4. 𓂧 𓄿 𓃀 𓆳 5. 𓇭 𓈒 𓏥 mpua itunda hnunda epuma tunda mbutu, mbuma ndende, rikezu
55 seed -- mvoñ, fes (E) mvɔŋ, fěs, mebí maswiri nyǎ, mbóto, bɔpɔ́ 𓄝 𓏏 𓇋 𓇋 𓏏 𓂺 𓏥, 𓂸 𓏏 𓏲 𓏏 𓂺 𓏥, 𓅓 𓏏 𓂺 𓅱 𓏏 mbuka mbegũ mbiyu, mbegu mbegu díso̱ mbegu nginga mbutu
56 leaf ôkekè (E) okíɛ́ñ nkásá 𓇥 𓂋 𓆓 𓄔 2. 𓂝 𓂋 𓇋 𓇋 𓏏 𓆱, 𓄔 𓏤 3. 𓋴 𓐟 𓄿 𓊪𓏏𓆰 kasa ithangũ idutu tepo, jani eyadi jani -kaya likása kisaba, rifu
57 root mũri 𓄓 Möhre dungànzi<< ++ << nzi (E) ndzi, nkǎŋ dungànzi ntína 𓍯 𓄿 𓃀 𓆰, 𓏠𓈖𓇋𓇋𓏏𓆱, 𓆱𓇛, 𓇡 migi, tina mũri nzwi mzizi bwanga mzizi, shina mwanzi mwánsi ndanji
58 bark (tree) ibalu~bark - évîn (E) evîn ibalu lomposo kekoba ikoni igula kwame eyobo gamba -bâla kibatu
59 flower fulɛ́lɛ / ihũa flower lilie huā 花 +++ sam (E) sǎm ngondi fulɛ́lɛ, lómbé 𓆸 ⋍ 𓆹, 𓊃 𓈙 𓈖 𓆸, 𓇇𓆰, 𓇬𓈖𓃀, 𓃹𓈖𓃀𓆰, 𓁷 𓂋 𓂋 𓏏 𓆰, ihũa bulabo malua mbonji, fulɛ́lɛ ua kifúla kitulu, ribemba
60 grass Muhs… ;) +--? ôbur (E) obut litíti 𓁸 𓏥 2. 𓍲 𓈖 𓏌 𓏲 𓁸, 𓍲 𓈖 𓏮 𓁸 𓏥 ɔphɔ muti, mũmera, nyeki maswa usoti ewudu nyasi tîti matíti
61 rope nsi’nga ñkol schlinga coil ancor 𓈖 𓍇 𓏌 𓅱 𓎛 𓍢 +? < ñkol (E) nkɔɔ́ nsi nga, moniɔlɔ́lɔ, likósi 𓁷 𓏤 𓍢, 𓂝 𓎛 𓍢, 𓇋 𓎛 𓍢, 𓍱 𓋴 𓍢 2. 𓈖 𓍇 𓏌 𓅱 𓎛 𓍢 ngoi, nsinɔ musinga kamba 'm''singa ' mukolo, ngoji
62 skin nkeke Kerke ~ carne ++? ékô (E) eko mukate lomposo 𓄛, 𓄚 𓈖 𓏏 𓄛, 𓄞 𓂧 𓅱, 2. 𓂧 𓂋 𓄛 3. 𓄟 𓋴 𓂓 𓄛 4. 𓃀 𓅡 𓄇 𓄛 nkeke, (hide) okoa gĩkonde, ikoro ikoba kwembe, ganda eyobo ngozi 'm''kanda ' kiba, kikonda
63 meat Nyum ;) nom;) tsir=Tier +-- tsir, nnam (E) tsít, mvyan ñame monsuni 𓄹, 𓇋 𓆑 𓄻 𓏥, 𓇋 𓅱 𓆑 𓄹 𓄹 𓄹 2. 𓄿 𓈙 𓂋 𓄹, 𓅨 𓂋 𓇋 𓄹 kisuku, mabɔɛ, nyama nyama nyama nyama ńama nyama 'm''suni ' nyama xitu
64 blood damu, magia ++ mekî (E) mekǐ malungu makilá 𓂐, 2. 𓂧 𓈙 𓂋 𓂐, 𓂧 𓈙 𓂋 𓅱 𓏯 3. 𓊃 𓈖 𓆑 𓅱 𓂐 magia thakame mininga damu mayá damu menga ménga manhinga
65 bone ivisi iguha Ivy’ / khorn ++? évi (E) evěs ivisi monkúwa 𓈎 𓋴 𓌟 2. 𓄹,𓄺, 𓄻 , 𓌟 𓏤 nkua ihĩndĩ iguha mfupa ewesé mfupa visi múkwa kifuba, visi
66 fat (n.) mafúta ma.fúta fat +- avoñ (E) avɔ̂ŋ matsi mafúta 𓎙 𓂧 𓏌 𓏥, 𓎙 𓆓 𓊌 𓏥, 𓂝 𓆓 𓎙 𓏌 𓏥 2. 𓄞 𓂧 𓐏, 𓆓 𓂧 𓂉, 𓆓 𓂧 𓄿 𓄃, 3. 𓈎 𓈖 𓐎 4. 𓄡 𓊪 𓈖 𓃾 … mua maguta nonu dinoga diwo̱ngi mafuta, mori mâzi mafúta
67 egg akǐ egg +++ akî (E) akǐ diaki likeí, líki 𓏏 𓏥, 𓋴 𓅱 𓎛 𓏏 𓆇 𓐎 eke itumbĩ igi finga mue̱ń yai dîki, diaki díki, méki riiaki
68 horn nnak hinnak ?? 𓎛 𓆰 𓈖𓄏 nlakh (E) nlak, nnak liséké, boséba 𓄏 𓏤, 𓎛 𓆰 𓈖𓄏, 𓎛 𓆱 𓈖 𓏌 𓏏 2. 𓂧 𓃀 𓄏 , 𓂝 𓃀 𓄏 𓏤 ndeka, mbengu, mbɔngɔ muguongo, rũhĩa ipembe mhembe tó̱ngo̱ pembe mpoka mpoko ngela, xiia
69 tail makak? ñgyem (E) ngíém mokɔndɔ́, mokíla 1. 𓄜 2. 𓋴 𓂧 𓄢 3. 𓐍 𓃀 𓋴 𓇋 𓇋 𓏏 𓏥 , 𓐍 𓃀 𓊃 𓏏 𓄢 nkondo mutingoe, mũcuthi nkila mkila móndó mkia 'm''kila ' mukila
70 feather Esáó / endeŋ feather, Ende ++? asè (E) mvɔ̌t, endeŋ lonsálá 𓆄 𓅱 𓏏 𓁸 2. 𓆅 𓏏 𓏤 𓁸 ruoya esáó unyoya nsala lusála, nsála kisala
71 hair seka Sekar ~ shair +- ésil (E) nkɔ́ nange, munaku nsúki 𓎛, 𓁸𓏥, 𓍲 𓈖 𓏌 𓏲 𓁸, 𓍲 𓈖 𓏮 𓁸 𓏥, 𓃀 𓎡 𓎡 𓁸, 𓃀 𓂓 𓁸 seka njuĩrĩ luywili mvili ńō̱ nywele nsuki súki ndemba
72 head muru motó muras motto menta l’ob! << nlô (E) nló muru motó 𓁶 𓊪, 𓁶 𓏤, 2. 𓁷 𓂋 𓇯 𓀀 mɔ mũtwe, kĩongo ntwe ditwi mulopo kichwa 'm''tu ' íntu mutue
73 ear rizunu 'alo? Ecout +-- alo (E) alɔ́ dituji litói ketue gũtũ gutu gutwi tói sikio kutu dikútu ritui
74 eye l’see visio ++ zir (E) dzís disu líso iso riitho liso siso díso̱ jicho disu dísu risu
75 nose rizunu +-- zṽi (E) dzúiñ mbasu zólo iniũrũ lyulu mhula mpemba pua mzunu ' mbómbo rizunu 1.𓄔 2.𓄕 3.𓂈 𓏤 1. 𓄟 𓋴 𓇥 𓂋 𓄔 2. 𓇋 𓂧 𓄔 3. 𓇥 𓂋 𓆓 𓄔
1a. 𓁹 1b. 𓂝 𓈖 𓁹 2. 𓁹 𓏏 𓏮 , 𓅜 𓐍 𓏏 𓁻, 𓋹 𓈖 𓐍 𓏏 𓂀
𓂊, 𓂉 𓏤, 𓈙 𓂋 𓏏 𓂉 𓄹, 𓆑 𓈖 𓂧 𓂉, 𓆑 𓈖 𓆓 𓐩 𓂉
76 mouth munu munu+d / anus;) 𓂋 +++ anyu (E) anu munu mɔnɔkɔ 𓂋 aphe-nɔkɔ kanua nomo mulomo mudumbu kinywa 'm''nwa ' ínwa rikanu
77 tooth zhino dinu songá Zähne, den, Zunge, lingo ++ 𓄑 +++! asôñ (E) asǒŋ dinu líno 1. 𓄑 𓏤, 1b. 𓍿 𓊃 𓏏 𓄑 2. 𓇋 𓃀 𓎛 𓄑 𓏤 3. 𓈖 𓅘 𓎛 𓂧 minyɔ igego lino zhino songá jino dinu dínu riju
78 tongue lolému líno lol líno~lingua:tooth ;) -- dem, ôyem (E) dêm, oyêm mbémbu lolému 𓄓, 𓄓 𓄻 𓏤, 𓈖 𓄓 𓋴 𓄻, 𓈖 𓄓 𓋴 𓄻 2. 𓊃 𓈖 𓎡 𓄓, 𓊃 𓈖 𓎡 𓄓 2b. 𓈙 𓋴 𓐟 𓄿 𓅱 𓄓 𓏤 2c. 𓍱 𓊃 𓂋 𓄓 edaka rũrĩmĩ lulimi lulimi eyéme̱ ulimi ludimi ndínga, ludíma
79 fingernail dzɛ̂ñ Zehen +? zè [ʣɛ] (E) dzɛ̂ñ linzáka 𓋁 𓃀 𓌟 𓄹 𓏤 caa rwara njala nhombe ńándi ukucha nzala nzála kiala
80 foot abo √mopendé gur abo, pede/bein, √gir move 𓃀, 𓂾, 𓂾𓏏𓄹 ++ - abo (E) abɔ mopendé, lokolo 𓃀, 𓂾, 𓂾𓏏𓄹, 2. 𓂋 𓂧 𓂾 ~ 𓅱 𓂝 𓂋 𓏏𓂾 ecinji, (sole) abho kũgũrũ, (sole) ikinya gugulu mgulu mwendé mguu, (sole) wayo kulu, ntambi litámbi, dikúlu ki kinama ê
81 leg mbíén lokolo Bein jamben leg 𓃀 +++ abo (E) mbíén, abɔ dikulu lokolo 𓃀, 𓂾, 𓃛 𓂝 𓄯, 𓃛 𓅱 𓂝 𓅱 𓄯 𓄹 ecinji kũgũrũ gugulu, saluta mgulu mukala mguu kulu dikúlu, likúlu kinama
82 knee Vindi / aboñ wend/bend@Bein ^^ 𓃀 +? aboñ (E) abɔ́ŋ dikotulu libɔ́lɔ́ngɔ́, libɔ́ngɔ́ 𓊪 𓂧 𓂾 𓄹, 2. 𓌳 𓋴 𓏏𓂾 , 𓌳 𓄿 𓊨 𓏏𓂾 moanku iru izwi vindi dibó̱ngo̱ goti dibóngo kipumuna
83 hand nkono dikàke hkon[d] dia! 𓂞 +- wo (E) wɔ́ dikàke lobɔ́kɔ 𓂝 𓏤, 𓂧 𓏏 𓏤, 𓇥 𓂋 𓏏 𓂧, 𓍑 𓏏 𓂩 njaga guoko nkono mkono diá mkono kôko dibóko riaku
84 wing afǎp a’fap flap +- afap (E) afǎp lipapú 𓂧 𓈖 𓎛 𓆃, 𓂧 𓌳 𓏏 𓆃, 𓆓 𓈖 𓎛 𓆃, 𓂧 𓃀 𓄏 ithagu dipupulan ubawa -ve dipapá ribaba
85 belly abmum Abdom ++ bum << abmum (E) abum libumu 𓄡, 𓄡 𓏏 𓏤 , 𓄡 𓂂 𓏏 sɔphɔ nda 'ng''humbi ' hnumbo dibum tumbo vumu kivúmu rikebe, rimala, rivumu, tumbu
86 guts minna m’inner +? minna, miṉya (E) minya nsɔpɔ́ 𓃀 𓋴 𓎡 𓅱 𓐎, 𓇋 𓋴 𓐎, 𓄿 𓇋 𓋴 𓐎 , 𓄿 𓋴 𓐎 2. 𓄤 𓂋 𓏏, 𓄤 mɛla, suba mieya utumbo 'm''dia ' míria
87 neck kîñ nkíngó Kinn / Genick / neck 𓐍 𓐍 𓄈 +++ kîñ (E) kíŋ kingu nkíngó 𓄈, 2. 𓐍 𓐍 𓄈, 3. 𓄊 𓏏 𓏤 𓄻 4. 𓋭 𓅿 5. 𓃀 𓂝 𓈖 𓏏 𓄻 𓅿 kingo ngingo nhingo ugosi ńíngo shingo nsîngu nsíngu xingu
88 back mokɔngɔ 𓏏 𓂋 ^^ dumo@slav mvur (E) mvús 𓊪 𓊃 𓂧, 𓄻 𓄩 𓄦 𓄹, 𓊪 𓋴 𓆓 𓄪 𓄪 𓄪, 𓊪 𓂧 𓋴 𓅱 𓄪 𓏤, 𓇋 𓄿 𓏏 𓄦 𓏏 𓄻, 𓐟 𓏤, 𓐠 𓏤 mokɔngɔ ngɔngɔ mũgongo ngongo mgongo mo̱ngo̱ mgongo nima mbísa
89 breast tsṽi torso, tits 𓏏𓏏 ~+- tsṽi (E) nkuk, tsúiñ ntólo 0. 𓏏𓏏 1. 𓃀 𓏏 𓄹, 𓃀 𓅌 𓏏, 𓅌 𓏏, 2. 𓈎𓄿𓃀𓏏𓄹, 3. 𓍲 𓈖 𓃀 𓏏 𓄹, 𓍲 𓈖 𓃀 𓅌 𓏏 𓂒, 4. 𓏠 𓈖 𓂧 𓂒 ɛbɛ, (chest) egogo nyondo mbele matombo bwangá ziwa, (chest) kifua ntulu dibéne, ntúlu petu, pupa, tulu
90 heart motéma min’ coeur <> ment 𓄂 𓏏 𓏮 𓄣 +? nlem (E) nlêm, nnêm murime motéma 𓎛 𓄿 𓏏 𓏮 𓄣, 𓄂 𓏏 𓏮 𓄣, 𓇉 𓏏 𓄣, 𓄣 𓏤 mema ngoro 'ng''holo ' zoyo muléma moyo 'mbundu, m''tima ' ntíma muxima
91 liver libale itima liver tome a’sankh men’ ++ ésekh (E) esék libale 𓅓 𓊃 𓏏 𓄹 𓈓 , 𓏇 𓇋 𓋴 𓏏 𓄹 𓏤 , 𓈘 𓈇 𓋴 𓏏 𓄹 ebae, mingi ini itima ini dibadi ini nzundu
92 to drink 'kung''wa ' KU ~ TO agwa 𓋴 𓅨 𓂋 𓇋 𓈗 𓀁 +- nyu (E) áñú nu -mɛlɛ -noa -nyua 'kung''wa ' 𓃀 𓂝 𓃀 𓂝 𓀢 , 𓃀 𓂝 𓃀 𓂝 𓈗 , 2. 𓏏 𓐍 𓏌 3. 𓋴 𓏴 𓂋 𓇋 𓈗 𓏲 𓂧 𓆑 𓂻, 𓋴 𓅨 𓂋 𓇋 𓈗 𓀁, 𓊃 𓅨 𓂋 𓏊 4. 𓊃 𓃀 𓇋 𓀁 ku-ngwa kunywa, -nywa nwa kúnwa kunua
93 to eat ádzí Adze ~ eat / dine 𓅱 𓈙 𓂝 𓄑 𓀁 +- zi (E) ádzí ji -lía -ea -rĩa 𓅱 𓈙 𓂝 𓄑 𓀁, 𓃹 𓈖 𓅓 𓀁 2. 𓏘 𓏘 𓀁 3. 𓏶 𓀁, 𓇬 𓀁, 𓏶 𓅓 𓀁 ku-dya -la kudia kúdya kuanda da
94 to bite gake koka Kaukau! koruku@Drawid lô (E) áló rabile, gake -swâ -gɔta, -koka -rũma 𓊪 𓊃 𓎛 𓄑 𓀁 kuluma 'ku-luma -uma, -ng''ata ' tatika kutatúka kulumata kukwa
95 to suck ^drink - vyôle (E) ávíli fife -nyúnya, -núnga -muma; (suckle) -unga, -boea -onga 'kuBipa, kong''ha ' 𓋴 𓈖 𓈎 𓂒, 𓋴 𓈖 𓏘 2. 𓎡 𓆑 𓆑 𓂐 'ku-kong''ha, ku-fyonza -fyonza; (suckle) -nyonya, -amwa ' kufefenha, kuxiba
96 to spit metê -bwáka Emit vomit 𓃀 𓈙 𓂐 +? sè meti (E) ásɛ metê lúge -bwáka nsɔ́i -sua -tua mata kuswa mate 𓃀 𓈙 𓂐, 𓊪 𓋴 𓎼 𓂐, 𓊪 𓊃 𓎼 𓄑 𓀁 2. 𓏏 𓈙 𓂐 ku-bwanda mate -tema kulósa mánte kuta mate
97 to vomit / yô (E) áyó -sánza -ɔka -tahika kuluka 𓋴 𓃀 𓈙 𓇋 𓇋 𓂐 2. 𓈎 𓄿 𓋴 𓀁, 𓈎 𓇋 𓋴 𓀁, 𓈎 𓂝 𓂐, 𓈎 𓄿 𓂝 𓀁 3. 𓃀 𓈙 𓅱 𓂐 𓏥, 𓋴 𓈎 𓂝 𓂐, 𓈎 𓄿 𓂝 𓀁, ku-deka -tapika luka kulúka kuilusa
98 to blow vuñle ávúŋu wind 𓈖 𓆑 +++ (wind) vuñle (E) (mouth) ávúŋu banze (???) -pémela, -pɛpɛ (mouth) -ophia, (wind) -sinda -huha 𓋴 𓐍 𓏏 𓀜 2. 𓈖 𓆑 kufula ku-huzila (mouth) -puliza, (wind) -vuma fula wungea kubusa
99 to breathe vume -péma pheme, vebe 𓊪 𓇋 𓂉 𓂡 +? vebe, vemle (E) ávebe vume -péma -phɛkuma -hũmũka, -huhia kwifula 𓋴 𓈖 𓂉 𓀁, 𓋴 𓈖 𓆑 𓊡 𓀜, 𓊃 𓈖 𓆑 𓏮 𓊡, 𓋴 𓋴 𓈖 𓂉, 𓋴 𓋴 𓏏 𓂉, 𓋴 𓌢 𓈖 𓂉, 𓌢 𓈖 𓂉 2. 𓋴 𓂋 𓈎 𓏛 3. 𓍿 𓊪 𓇋 𓂉, 𓏏 𓊪 𓂋 𓂊 𓏏 𓊪 𓇋 𓂉 𓂡 4. 𓐍 𓈖 𓌰 𓅓 𓂉 𓀁 5. 𓂝 𓅓 𓄈 𓀁 ku-humula -pumua fulumuna kuwumína kubuima
100 to laugh awe cheka Yodlo ;) shake +-? wé (E) áwe dikèki -sɛkɛ -tɛbha, -tɔa, -tɛtɛaga -theka kusega 𓋴 𓃀 𓇋 𓏏 𓎸 𓄑 ku-seka -cheka seva kuséka kuelela yo̱ lo̱, lo̱
101 to see mona áyên moyn áyên lolook 𓌴 𓁹 𓄿 𓄿, 𓌵 ++™ yen (E) áyên labe -mɔ́nɔ -ɔna -ona kubona 𓊪 𓏏 𓂋 𓇋 𓁻 2. 𓂧 𓎼 𓄿 𓇋 𓇋 𓁼, 𓂧 𓎼 𓁹, 𓂧 𓎯 3. 𓌴 𓁹 𓄿 𓄿, 𓌵 4. 𓈖 𓍇 𓏌 𓁹, 𓈖 𓍯 𓄿 𓁺 lola -ona mona kumóna kutala, kumona je̱ne̱
102 to hear wôkh áwɔ́k Wake Owak ἀκούω@Greek ++ wôkh (E) áwɔ́k gulu -yóka -ɔka -igua kwigwa 𓄔, 𓄔 𓏛, 𓄔 𓅓, 𓋴 𓅓 𓄔 2. 𓋴 𓅓 𓂸 𓏏 𓄔, 𓋴 𓂸 𓏏 𓄔 ku-hulika -sikia wa kúwa kuivua so̱ngo̱
103 to know Zaya zaba manya savy meniam@mind 𓋴 𓐟 𓄿 𓇋 𓋷 𓀁 ++- yem (E) áyem jabe -yéba -ubha -menya kumana 𓂋 𓐍, 𓂋 𓐍 𓏜 𓅓, 𓂝 𓂋 𓈎 𓍼 𓂋 𓏏, 2. 𓋴 𓐟 𓄿 𓇋 𓋷 𓀁, 𓋷 𓀁 3. 𓊃 𓈙 𓄿 𓏜, 𓈙 𓊃 𓐠 𓄿 𓄃 𓏛 4. 𓄈, 𓂝 𓅓 𓄈 𓀁 5. 𓉲 ku-manya -jua, -fahamu zaya, zaba kuzába kuijia bia
104 to think banza sinne, pense, ponder 𓇋 𓃀 𓀁 << sima (E) ásíman tase -bánza, -kanisa -kanisia, -ianaga gwĩciria, -ĩciria 𓇋 𓃀 𓀁 2. 𓈖 𓎡 𓏮 𓀁, 𓈖 𓎡 𓄿 𓏮 𓀁 3. 𓋴 𓆼 𓄿 𓀁, 𓋴 𓐍 𓆼 𓄿 𓀁 4. 𓎡 𓄿 𓀁 kwiganika ku-gelegeza -waza, -fikiri, -dhani yinda, banza jo̱nge̱le̱ kubanza
105 to smell ánum, kununga ONO@nose ᵏánum 𓐍 𓈖 𓌰 𓅓 𓂉 𓀁 nyum (E) ánum mbunge -núsa -umbí, -yɔka kununga 𓌢 𓂉, 𓋴 𓈖 𓂉 𓀁, 𓋴 𓋴 𓂉, 𓋴 𓋴 𓈖 𓂉, 𓋴 𓋴 𓏏 𓂉 2. 𓐍 𓈖 𓌰 𓐝 𓏮 𓊸 𓏥, 𓐍 𓈖 𓌰 𓂉 𓏥, 𓐍 𓈖 𓌰 𓅓 𓂉 𓀁 'kunung''ha ' 'ku-nungila, ku-nuh''gaa -nusa; (sweet) -nukia, (bad) -nuka ' kutola
106 to fear bánga Bange! 𓆂 𓏥 ? +++ ko woñ (E) ákɔ wɔ̌ŋ gome -bánga -banga -ĩtigĩra boba 𓆂 𓏥, 𓅾 𓏏 𓏤 , 𓆓, 𓊃 𓈖 𓆓 𓏏 𓅾 2. 𓈖 𓂋 𓂡 𓈖 𓂋 𓅱 𓅐 𓀜 𓏪, 𓈖 𓂋 𓅱 𓆂 𓂡 𓏥 3. 𓈖 𓅐 𓂝 4. 𓋴 𓂋 𓅾 moga -ogopa, -hofu bóma kuoma bo̱ngo̱
107 to sleep kulála áyále Eye@Koje Lala ;) 𓁀 +? yè, yale (E) áyê, áyále bundeme -lála -da -koma gulala tulo 𓁀, 𓈖 𓌰 𓅓 𓂝 𓁀 2. 𓋴 𓇥 𓂋 𓁀 3. 𓂝 𓂝 𓅱 𓏮 𓁺, 𓂝 𓂝 𓅂 4. 𓐪 𓂧 𓂧 𓏌 𓁼 utulo, ku-asa utulo -lala lêka kulála, tólo kuzeka ko̱ iyo̱
108 to live Vanda zînga nyiñ ániŋ™ 𓋹 𓈖 𓐍 +<< nyiñ (E) átáabe, ániŋ -vánda -enda -tũũra 𓋹 𓈖 𓐍, 𓋴 𓋹 𓈖 𓐍 -ishi zînga kuala, kukala be̱ longe̱
109 to die kufa fahr 死亡 sǐwáng, kuall 𓀐, 𓋴 𓏲 𓍑 𓄿 𓏱 +-? wu (E) áwú fu -kúfa -kua -kua kucha 𓅓 𓏱 𓏏, 𓅓 𓏏 𓁀, 𓅓 𓏏 𓂂, 𓅓 𓏏 𓀐, 𓀐 𓏏, 2. 𓋴 𓏲 𓍑 𓄿 𓏱 ku-fa -fa fwa kúfwa kufa, kufua wo̱
110 to kill koma buré coma! Bury ++ yṽi, buré (E) áwúiñ boke -boma -moa -ũraga kubulaga 𓌪 𓂝, 𓄡 𓂧 𓃀 𓀜 2. 𓂧 𓈖 𓌪 3. 𓄡 𓂧 𓃀 𓀜 4. 𓅱 𓎛 𓋴 𓌪 𓂡 5. 𓊃 𓌳 𓄿 𓌏 6. 𓋴 𓂝 𓂋 𓈎 𓍼 𓌪 𓂡 7. 𓋴 𓌳 𓄿 𓌪 𓅓 𓌪 𓂝 koma -ua gônda, vonda kúfwa kujiba
111 to fight luma (E) álúman divite -bɛ́tɛnɛ, -bunda -mana -rũa kwikenya 𓇋 𓎛 𓄿 𓂝, 𓂝 𓎛 𓄿 2. 𓈙 𓆑 𓂝 𓂡 3. 𓂚 𓀜, 𓂚 𓄿 𓀜 ku-ibiga -pigana< (hit) -piga+na, (obs) -wana nwana kunwána kubanga, kutonga jana
112 to hunt some (E) ásomo sanze -bengana -ta guĩma 𓃀 𓎛 𓋴 𓂾 2. 𓍿 𓉔 𓅓 𓂻 3. 𓈖 𓍇 𓄟 𓄠 𓋤 4. 𓎼 𓂋 𓍅 𓏲 𓀜 kuhiga ku-pelemba -winda, -saka konga, wela kubinga bwéma (n.) kutomba
113 to hit yir, sip (E) áyít, ásíp gubene, bèmbe, bagule, dimbe -bɛ́tɛ -bɛta, -binda -hurira kukomanga 𓋴 𓐍 𓀜, 𓊃 𓐍 𓂬, 𓀝 𓂝, 𓎡 𓏏 𓎡 𓏏 𓏴 𓂡 ku-toa -piga, -gonga, -chapa, -zaba, -bobota, -limba, -puta, -nesa zuba kubúla kubeta dipa -bɛ́tɛ
114 to cut ásék -káta -gɔta sek™ cut +++ kîkh (E) ákík, ásék, ásaŋ tabule, riabe -kátakata, -káta -gɔta, -tena -tinia, acũhia, una ngu kusunzula, kupunza, kugihya 𓍉, 𓁸, 𓏴 𓌪 𓂡, 𓂧 𓌪, 2. 𓂧 𓈖 𓌪, 𓂧 𓅁 𓌪 𓂡 , 𓊃 𓈖 𓌪 3. 𓈙 𓂝 𓂧 𓄬 𓌪 𓂡 ~ 𓄞 𓂧 𓀜 4. 𓇋 𓋴 𓊪 𓌪 <?> 𓅱 𓇉 𓄿 𓐎 𓀜, 𓅱 𓎛 𓋴 𓌪 𓂡, 𓅱 𓎼 𓋴 𓌪 𓂝 ku-kahna -kata, -tema zenga kuzénga kusosa, kubatula, kutála, kuzua ke̱
115 to split pase, gabe gabel cut^^ +++ sal (E) ása pase, gabe -pasola -bhoma -atũra kubulaga, kubinza, kubela 𓊪 𓈙 𓈖 𓌫 𓆱, 2. 𓏏 𓈙 𓏴 𓂡, 𓏏 𓆷 𓏴 𓂝 ku-tulika -pasua, -atua, -chana bâsa, bâsula kutandula, kutolola
116 to stab bash, dash, coma +? bekh (E) abé -tusa, -tɔdɛa -theeca 𓋴 𓂧 𓃀 𓉽 𓏴 -choma, -dunga
117 to scratch Kũrũta kratz +++ kul (E) ákul gorule, gombe, tsindule -kóta, -nyaka, -kpaka, -kpala -dua kũrũta 𓎗 𓌗 𓂋, 𓄿 𓄡 𓂝 𓂷, 2. 𓊪 𓅮 𓐍 kushina ku-zega -kuna, -parua, -kwaruza kwanza kubutila
118 to dig fakh fakir? << fakh, soñ (E) áfák, ásɔŋ time -tímola -tongea, -kpua, -cuma -cimba, -enja kusimba 𓄞 𓂧 𓀜, 𓆷 𓂧 𓂡, 𓆷 𓄿 𓂧 𓁃, 𓆷 𓄿 𓂧 𓂡 ku-himba -chimba, -chokoa tima kubala
119 to swim riale -nyanya riva nager -? zokh (E) ádzɔ́k riale -nyanya, -túnga -ɔga, -tena 𓈖 𓃀 𓀒 𓈗, 𓈖 𓎟 𓃀 𓈗, 𓈖 𓋞 𓃀 𓈗 -ogelea ńoye̱ kuzoua
120 to fly gula, yel flügel? 𒃲 << yele (E) áyéle puremuge, dage -pimbwa -yaa -ũmbũka ngi, gulala 𓂝 𓄡 𓅯, 𓂝 𓄡 𓆃 , 𓂝 𓄡 𓌙 𓅯, 𓇋 𓍿 𓍿 𓅮 1b. 𓇋 𓏏 𓏏 𓅯 2. 𓂝 𓊪 𓆃 , 𓂝 𓆑 𓆑 𓅭 3. 𓊪 𓅮 𓄿 𓆃 4. 𓋴 𓁷 𓂋 𓈐 𓂻, 𓋴 𓁷 𓂋 𓇯 nhonzi, ko-guluka -paa, -ruka kudumúka kukisa jiba
121 to walk ~walk yul~journ wule (E) áwulu wènde -támbola -tamba -ceera, -thĩil kuyela 1. 𓈝 𓅓 𓂻 2. 𓂧 𓎼 𓄿 𓂾 𓁺, 𓂧 𓎼 𓄿 𓋴 𓁺 3. 𓋴 𓏏 𓅱 𓏏 𓂻, 𓋴 𓅱 𓅱 𓏏 𓏏 𓂻, 𓐠 𓏤 𓏏 𓅱 𓊗 𓏮 𓂻 ku-choza, ku-tembela -tembea, -enda diata, zieta kutambúla kuenda dangwa
122 to come 'alo? Ecout nẑu (E) ánzu ruge, duke -yâ, -yáa, -úta -bhika, -jua -ũka, ingĩra kwiza, koya ku-iza -ja kuiza kukwísa, kukóta kuiza, kutula po̱
123 to lie (bed) coma! ++< bôme, bôe (E) álôm, ábúi siale (stay), timbe (doze) -lálisana -bonda -koma gusagalala (lie on ones back), gu lala (lie down) ' 'ku-asa ugata (lie on one''s back), ku-igolosa (lie down) -gona ' lêka, lambalala kuzendalala 𓇍, 𓇍 𓇋 𓇋 𓂻, 𓄭 𓂻, 𓂻 𓂽, 𓂝 𓈖 𓈖 𓂽
𓋴 𓇥 𓂋 𓁀
124 to sit kissan - tabe (E) átɔbɔ bandimine -vánda, -kisa -ika -ikara kwigasha 𓎛 𓈞 𓋴 𓀉, 𓈞 𓊃 𓀉, 𓋴 𓇛 𓅓 𓀼, 𓍿 𓋴 𓀉, 2. 𓎛 𓂧 𓃀 𓂻, 𓎛 𓆑 𓂧 𓀉 ku-kala -keti vuanda kuvánda kuxikama je
125 to stand Stelle ~ tele !? kü (E) ákúiñ -lamuka, -télema -mama -rũgama gwimila 𓊢,𓊣, 𓊢 𓂝 𓂻, 𓋴 𓊢 𓂝 𓂻 2. 𓋴 𓏠 𓈖 𓍖 𓂝 kw-ima -simama telema, sikama kuta dámwe̱
126 to turn thiũrũ rück +++ kiñla (E) ákiŋ gudige, puge, bète -balula -kendua inamia, thiũrũrũka, -garũra, cenjia 𓄲 𓂋 𓂻, 𓊪 𓄵 𓂋, 𓊪 𓈖 𓂝 𓈖 𓂝 𓊜, 𓊜, 𓅱 𓆓 𓃀 𓈅, 𓄟 𓋴 𓃀 𓃀 𓀁, 𓄟 𓋴 𓈖 𓎛 𓂽, 𓅓 𓂟 𓎡 𓇉 𓁶, 𓂋 𓂞 𓐟 𓏤 𓈖, 𓁷 𓏤 𓐟 𓏤, 𓈄 𓃀, 𓎗 𓃀 𓄲 𓂻, 𓎗 𓃀 𓈅 𓂽, 𓏏 𓈖 𓃀 𓄡 𓂻, … kukundika, kwiyungula, gugaluka ku-zunguluka -pindua baluka kubiluka, kubilula, kufukula
127 to fall kur bwall +-- ku (E) áku bèruge -kpâ -gua -gwa 𓀒 , 𓐍𓂋𓀒 ku-gwa -anguka bwa kúbwa kubala ko̱
128 to give gabe peso? +++ ve, ke (E) ávé, áke’e vège -pésa, -kaba -opha nengera, -he 1. 𓏙 , 𓂝 , 𓂧 𓅱 𓂡, 2. 𓂋 𓂞, 𓂋 𓏙, 𓏙 kwinha ku-lela, ku-lava -pa vana, va kupésa bola, vège kuba, kubana
129 to hold bat ? bele (E) abele gànge -kamata sukia 𓈖 𓇥 𓂋 𓀜, 𓈖 𓇥 𓂡, 2. 𓂧 𓈖 𓇋 𓏯 𓂡, 𓂧 𓈖 𓇋 𓍸 𓀜 kumbata, -nyita ku-goga -shika simba deke̱ kukuata
130 to squeeze Kume →← +? G) yem, kumé (E) áyêm, ákúmbe ganne, bambige -kangisa -sɛdisa, -kama -kama, kuhiha (squeeze out) gushema, kukama (squeeze out) 𓋴 𓄡 𓈖 𓎡 𓍱 𓀜, 𓋴 𓆞 𓄿 𓎡 𓀜, 𓇋 𓂝 𓆑, 𓂝 𓂝 𓆑 𓏲 𓂡, 𓈖 𓍇 𓏌 𓂧 kamula -kaba, -minya, -kama kubola
131 to rub siñle (E) ásíŋile tsindule (to wipe), liomise (to clean) -bísa -tia kuhura 𓋴 𓇋 𓆛 𓈖 𓏲 𓂡, 𓊃 𓇋 𓈖 𓂝 kukilisha ku-sungusa -sugua sungwa kuajá
132 to wash suck - sô (E) áso, átsuk suse, golile -sukola -sokosa -thambia koja, koga, gukanza, goga 𓇋 𓂝 𓈗 𓂡, 𓂋 𓐍 𓏏 𓂝 suluza, ku-imwagila, ku-chnyanha, ku-chamba -osha sukula kusukúla, kuyobíla kusukula joa
133 to wipe fîmé, tsil (E) áfími, átsi tsindule -pangwisa -kɔmbɛa huura, -giria 𓇋 𓎛 𓌤, 𓂝 𓎛 𓌤, 2. 𓋴 𓎝 𓎡 𓂝 kupyagula ku-hangusa -futa, -pangusa kusuna
134 to pull Gu’cia : zieh +-- dure (E) áduru dute -bénda -ututua -gucia, (drag along) -kururia kugwesa, kuduta 𓇋 𓏏 𓎛 𓀜, 𓇋 𓏏 𓎛 𓍕, 𓆑 𓂧 𓏴 𓂡, 𓆌 2. 𓄞 𓂧 𓀜 3. 𓊪 𓈖 𓋴 𓏴 𓂡 4. 𓋴 𓍊 𓐍 5. 𓋴 𓏠 𓈖 𓐍 𓍊 𓏛 kw-esa, ku-bulula -vuta benda kunana, kusunga
135 to push ting tsin +-- tsine, sôghle (E) átsíni, ásógele sindile -tɔ -tiba, -tingisi, -uda gũtindika, -tindĩka 𓄿 𓅱 𓅯, 𓅱 𓇋 𓆛 𓈖 𓂢 𓂡 kushindika segeza -sukuma, -kumba, -guta koka kulundula
136 to throw waka wish werf +-- wa (E) áwua bwage -bwáka -maka gũithia, -ikia 𓌙,𓌙 𓅯,𓄡 𓀒, 𓀒 𓏏, 𓋴 𓐍 𓀒, 𓈎 𓌚 𓏜, 𓈎 𓌳 𓄿 𓌙 𓅯 𓏜, 𓂝 𓅓 𓂝 𓄿 𓌚, 𓂝 𓅓 𓄿 𓏏 𓏐, 3. 𓋴 𓄝 𓏏 𓀜 kugwisha, kuguma igwa -tupa losa pimba kutakula
137 to tie kanga, zinga → ← 𓍿 𓊃 𓋭 +? kakh, tsiñde (E) ákák, átsini bambige kanga, -zínga, -línga -boa, -kpakia -oha 𓈖 𓃀 𓍢 𓂝, 𓎛 𓃀 𓅱 𓃒 2. 𓍿 𓊃 𓋭, 𓋭 𓊃 𓏲 𓂡, 𓎛 𓎸 𓈖 𓊃 𓎡 𓍢 𓂡 3. 𓈎 𓄿 𓋴 𓍢 𓂡 gutunga, kutunga (tie up) ku-zuila, ku-zingiliza (tie up), ku-funga (tie up) -funga kukasa, kujitika
138 to sew ku’ sum → ← sew <<< +++ tum, lṽi (E) átsûm, álúiñ rarige -sɔnɔ -phopha -tuma kusuma, kufuma ⲱⲧⲉϩ ⲑⲣⲁⲡⲥ ↔ ⲑⲱⲣⲡ , ⲑⲉⲣⲡ ku-shona -shona kutunga bangwa
139 to count tanga C-n-t ~ t-n-g 𓍿 𓈖 𓌙 𓅯 𓏌 𓅱 𓏜 +++ lañ (E) álâŋ tale -tánga -tanga -gera kubala 𓍿 𓈖 𓌙 𓅯 𓏌 𓅱 𓏜, 2. 𓎛 𓋴 𓃀 𓐎 𓏛, 𓐎 𓏛 3. 𓇋 𓊪 𓏛 ku-peta -wanga, -hesabu (<arab) tanga kutanga lánga, so̱nge̱le̱
140 to say ádzó vose dice voice 𓆓 𓂧 ++ zô (E) ádzó vose, tsingule -loba yɔnga -ura, -ĩra 𓆓 𓂧 kuwila ku-longela -sema ta, tela kutúba kwala kuamba
141 to sing Jam ;) +- yè (E) áyee wimbile -yémba -emba -ina kwimba 𓎛 𓋴, 𓎛 𓎿 𓊃 𓏮 𓀁 kw-imba -imba yimbila kuyímba kuimba lo̱ngo̱
142 to play ádɔ abia chess 𓎛 𓂝 𓃀 𓂡 +-- do abya (E) ádɔ abia sige, ikambi -sakana, -sana -njokoa -thaka 𓎛 𓃀 𓂝 𓌙 𓌙 𓏜, 𓎛 𓂝 𓃀 𓂡 2. 𓆼 𓄿 𓂝 𓂡 3. -cheza sakana kuzangata loko
143 to float yee! ;) yeñé, yeé (E) áyêŋ, áyéle riale, bwile -tetwa, -tepa -phoba <> -elea wongwa
144 to flow sṽi kuller 𓋴 𓍬 𓍿 𓄿 𓂻 - sṽi (E) ási’i -dhidha -therera 𓋴 𓍬 𓍿 𓄿 𓂻, 2. 𓃀 𓋴 𓂻, 𓄿 𓊃 𓍬 𓂻, 𓄿 𓋴 𓍬 𓂻 3. 𓎡 𓆑 𓆑 𓂐 4. 𓐍 𓂧 𓊛 -tiririka kukula
145 to freeze ;) 0 (E) ávúébe -ganda
146 to swell (s)welle 𓈙 𓆑 𓐎 +++ fembe, vur (E) ávús wale (to extend), bwele (to augment) -vímba -bimba, -dhuia -imba 𓈙 𓆑 𓐎 ku-lulumka -fura vimba kuvímba kujimba
147 SUN zô zua / riũa Sun / ray / ?? 𓇳 <> 🌕 ++ << nlô-sô, zô, vyè (E) nló, nnó dzó, vié ñangu mói 🌕 𓊃 𓅱 𓇳, 𓆄 𓅱 𓇳, 𓂋 𓂝 𓇳 𓏤, 𓂋 𓂝 𓏏 𓇳 𓁐, 2. 𓇋 𓏏 𓈖 𓇳 mani 🌕 riũa limi zua wéi, zua, riũa jua ntangu ntángu rikumbi
148 moon mo̱di songe Mond! Somna 🌕 <> 🌞 ++? ñgon (E) (satellite) ngɔmndan, (month) ngɔn tsungi sánzá 𓇋 𓂝 𓎛, 𓇋 𓎛 𓅆, 𓀭 songe, (full) mpɛ á songe mweri 'ng''weji ' mwezi mo̱di mwezi ngonda ngóndo rieji
149 star sɛɛngɔa sonda senga, sonda 𓋴 𓃀 𓄿 𓇼 𓇳 > ôtiti (E) otéteñ dibube (???) monzɔ́tɔ 𓇼 𓏤, 𓋴 𓃀 𓄿 𓇼 𓇳, 2. 𓎼 𓈖 𓄡 𓏏 𓇼 sɛɛngɔa njata sonda hnondo ngengeti nyota ntetembwa mbwetéte, ntetembo tetembua, nonoxi
150 water mása Mwasser mainz ibo 𓈗! ++- mezim (E) mendzím mambe mái 𓈗, 𓎛 𓃀 𓃀 𓈅 𓈗, 𓎛 𓃀 𓃀 𓏏 𓈗 2. 𓍇 𓏌 𓇋 𓇋 𓈘, 𓈖 𓏏 𓏯 𓈗 3. 𓈗, 𓈗 𓇋 𓇋 𓈗 ibo maĩ minzi manzhi madiba maji maza mása menha
151 rain ^^ 𓈗! +- mveñ (E) mveŋ mfule mbúla 𓇋 𓄿 𓂧 𓏏 𓏯 𓇲, 𓇋 𓂧 𓏏 𓇲, 𓇶, 𓈗, 𓎛 𓀜 𓏷 𓀜 𓈗, 𓎛 𓀝 𓇋 𓇋 𓏏 𓈗, mbua mbura mbula mvula mbua mvua mvula mvúla mvúla
152 river nlo mto rũũĩ nilo, mwater, rivui, ob™ 𓈖 … +- nlo, ôtôñ (E) osúiñ, otoŋ mujambe mái, ebale 𓇋 𓏏 𓂋 𓅱 𓈙 𓏥, 𓇋 𓏏 𓂋 𓃭 𓈘 𓈅 𓏤, 𓇋 𓏏 𓂋 𓈘 𓈗 … ɔba rũũĩ mongo mto mutibe mto 'm''koko, nzadi, n''to ' nzádi muanza
153 lake / liva / - éliba, ényeña (E) elíbá (<Galwa), atɔ̌k etíma, nzálé 𓈙 𓈇 𓏤, 𓈘 𓈅 𓏤, 𓄞 𓂧 𓈘 𓈅 𓏤, 𓎛 𓆰 𓈖 𓏏 𓏯 𓈘 𓈇 etuu iria nyanza bwawa ebudu ziwa zanga zánga rizanga
154 sea mañ mbú Main marin ma.abu 𓈗 ntua 𓈖 mañ (E) mâŋ (<Bulu) mubu mbú 𓈙, 𓈙 𓈇 𓏤 2. 𓇅 𓆓 𓅨 𓈗 𓈘, 𓇆 𓅨 𓂋 𓇋 𓈗 𓈘 𓈅 𓏤, 𓇋 𓇋 𓏲 𓅓 𓂝 𓈗 𓈘 𓈇 obenge munja bahari 'm''bu ' múbu kalunga
155 salt ñku (E) nkǔ musayi móngwa, mókpa 𓎛 𓌳 𓄿 𓏏𓍖 𓈒 𓏥 B. 𓎛 𓌴 𓏏𓈒 𓏥 mɔnɛi mũnyũ, cumbĩ munhu hyumvi wanga chumvi mungwa múngwa mongua
156 stone akɔ́k 𓊌 << akokh (E) akɔ́k dimañi (< Fr: diamant) libángá 𓊌 2. 𓇋 𓈖 𓂋 𓊌 3. 𓃀 𓇋 𓏏 𓊌 etae ihiga iwe jiwe dalé jiwe tadi ditádi ritari
157 sand senga ~sand 𓈙 𓂝 𓈒 𓏥 ++< nsegha (E) nséga isièke, busièyi zɛ́lɔ 𓈙 𓂝 𓏮 𓈒 𓏥, 𓈙 𓂝 𓈒 𓏥 mbume mũthanga misenga mukoko mchanga zielo munyenge kisekele, senga
158 dust nduñ mfuiñ dunst, fume +- mbulgé, nduñ (E) mbúlúk, mfuiñ kugumfu putulú 𓐍 𓅓 𓅱 𓊡 𓏪 gbɛɛkɛsɛ rũkũngũ, rubiri lububu mipukupuku vumbi fufu
159 earth vatsi ma-bele terr~tĩri~kir~ci~soil marble +-- si (E) sí butambe, vatsi mabelé 𓎛 𓄿 𓏏 𓈅 𓏥, 𓄿 𓎛 𓏏 𓈇, 𓄿 𓎡 𓂋 𓀭 𓏪, 𓄿 𓎡 𓂋 𓆙, 𓅱𓂝 𓎛 2. 𓇾 𓈇 𓏤 3. 𓅭𓏏𓅱𓈅 𓏥 , 𓅭𓏏𓏮𓊌 𓊃 𓅭 𓄿 𓏏𓅱𓈇 𓏥 4. 𓎤 𓃀 𓃀 𓈅 𓏥 nsɔdɔ (soil) tĩri, (the earth) thĩ, (wild) gĩthaka, (cultivated) mũgũnda si isi wase ardhi (< Arab), dunia (< Hindi), udongo (< Bantu) 'n''toto ' na tóto, na ínsi ixi
160 cloud ñkur coort@LAT 𓈎 𓂋 𓇋 𓇲 ++™ ñkur (E) nkút lipata 𓈎 𓂋 𓇋 𓇲, 𓈎 𓂋 𓇋 𓃫 𓀜, 𓈎 𓂋 𓂋 𓊡, 𓈎 𓂋 𓊡 2. 𓍲 𓈖 𓂝 𓍁 ϭⲏⲡⲉ ? egugu matu, itu ilunde wingu diwindi wingu tuti ditútu rituta
161 fog ñkur coort@LAT 𓈎 𓂋 𓇋 𓇲 ++™ ñkur (E) nkút dimungi londendé ebundu mbà ukungu dime múombe
162 SKY Ju yó zúlu jupiter jove ciel ++? yô (E) yó julu likoló 𓇯, 𓊪 𓏏 𓇯, 𓁷 𓏏 𓇯, 𓄿 𓂋 𓏏 𓇯, 𓄿 𓊃 𓂋 𓏏 𓇯, 𓄿 2. 𓈎 𓃀 𓎛 𓅂 , 𓈎 𓃀 𓎛 𓅱𓏁 𓅭 𓏥 𓈉 3. 𓏌 𓏌 𓏏 𓏌 𓇯 𓁐 ego igũrũ, utheri (light, sky) mbingu, anga (light, sky) dibobe̱ uwingu, anga zulu zúlu riulu
163 wind √punge fuña ’vuñ phonit wind +++ mfuña, évuñle, ñkule (E) mfoŋa, evúŋu, nkɔɔ́ mupunge mompɛpɛ 𓊡, 𓅱 𓏏 𓊡, 𓊡 𓅱 2. 𓋴 𓅱 𓎛 𓊡, 𓆓 𓂝 𓊡, 𓋴 𓏲 𓎘 𓃀 𓄲 𓏛 3. 𓈖 𓆑 𓏏 𓊡 𓏲 maiphianɔ rũhuho nyaga ubeho Ngo̱ , maim.phianɔ upepo mupepe mupepe kitembu
164 snow sino̱ ø O Snow ;) +++ 0 (E) 0 sino̱ theluji mvula mpembe
165 ice ais ice +++ 0 (E) efén mendzím ibo adhɛdhɛ ais barafu
166 smoke (z)maki / asht (z)maki ++! ôtura (E) otsíra nzumbili mólinga 𓎛 𓏏 𓏮 𓊮 maki ndogo lyochi iyosi itutu moshi mwisi mwísi rixi
167 fire weya / mɔ́tɔ fire / m’hot 𓈙 𓅓 𓅓 𓊮 ++? ndôa (E) ndúan muji mɔ́tɔ 𓊮 2. 𓐍 𓏏 𓊮, 𓏴 𓏏 𓊮, 𓈎 𓂋 𓂋 𓊮, 𓋴𓆓 𓏏𓊮 nsa mwaki moto moto weya moto tiya tíya tubia
168 ash putulú asu! pot’ash +++ asu (E) asǔp mabufu putulú 𓇋 𓏏 𓈖 𓏌 𓍢 𓂊 ebhu asu! majivu bombe lifutu
169 to burn ádzík kuaúla, kuoha züna siede coal banze@bunsen +? sikh (E) ádzík babile, ñenze, banze -pela, -zíka -sida, -sumba -cina kubaka 𓊮, 𓌳 𓄿 𓐍 𓊮, 𓌳 𓄿 𓄡 𓊮, 𓍑 𓄿 𓆑 𓊮 , 𓎡 𓊪 𓊶, 𓋴 𓌳 𓄿 𓅓 𓊮 okwaka -waka vya kuaúla, kuoha
170 road balabála:) nsengé, nzoñ (E) nsénéŋé, ndzɔ́ŋ nzile balabála, nzɛlá 𓅓 𓂝 𓍿 𓇱, 𓐝 𓂝 𓏏 𓈖 𓌙 𓈐 𓂻, 𓅓 𓍿 𓃒 2. 𓍯 𓄿 𓏏 𓈐 , 𓍯 𓏏 𓈐 𓈘 3. 𓂸 𓏏 𓈖 𓈐 𓈇 aphe njĩra ngea njia nzila balabála, nzíla eviokelu, kikoka
171 mountain kĩrĩma ñkôl nkóó ~KUR lima +++ ñkôl (E) nkóó mukongu ngómbá 𓈉 𓏤, 𓈋 𓏤, 𓈋 𓅱 𓊌 mamba kĩrĩma lugulu mlima mudongo mlima mongo mulundu
172 red táné otana Tan tain ++ évele (E) evéle riri -táné otana 1. 𓏏 𓄟 𓋴 𓏞 𓏜, 𓍘 𓅓 𓋴 𓏞 1b. 𓍿 𓅓 𓋴 𓏞 1c. 𓂧 𓇋 𓏇 𓋳 <> 2. 𓂧 𓈙 𓂋 𓅟 -ekundu mbwaki jola mbwáki uakusuka
173 green kijani ~green + -- énenekh (E) mendza’á, meya’á -bésu 𓎡 𓄿 𓅱, 2. 𓇆 = 𓇅 𓆓 𓏛 kijani muso̱no̱ mw’eyadi uisu
174 yellow tain atsṽi, mfôl (E) atsúíñ, mfoó -táne 𓈎 𓈖 𓇋 𓇋 𓐏, 𓈎 𓈖 𓇋 𓇋 𓏏 𓏊 manjano muso̱no̱ mwa njabi
175 white mpémbe ape vème 白 bái alban vei.me ~ afum, éfumle (E) afúm, efúmele vème mpɛ́mbɛ 𓌈, 𓌈 𓂂, 𓌈 𓆓 𓇳, 𓎛 𓌈 𓆓 𓇶 1. 𓃀 𓅡 𓄿 𓈎 𓆭 2. 𓊏 𓊪 𓇳, 𓊏 𓊪 𓇶 3. 𓋴 𓈙 𓊪, 𓇳 𓋴 𓈙 𓊪 𓇶 abhu njeru, -erũ ape nzelu -eupe -mpêmbe sanga mpémbe kizela, njungu
176 black nsur nsút mundo molílí 𒊹 𓐍 (an)schwarz ⚸ ⚸ nsur (E) nsút molílí, -índo -phiphi 𓆎 𓅓 𓁸, 𓆎 𓏛 2. 𓐍 𓋴 𓃀 𓆓 𓂂 2b. 𓆓 𓂝 𓌠 𓃀 3. 𓐍 𓐍 nduma njirũ, -irũ api titu -eusi -ndômbe ndómbe mundo xikelela
177 night mukolu kilo alun≠ilum ⚸ ⚸ alu (E) alú mukolu butú 𓎡𓎡𓇰, 𓉸, 𓇰, 2. 𓆼 𓄿 𓅱 𓏮 𓇰 , 𓐍 𓆼 𓄿 𓅱𓇰, 𓎼 𓂋 𓎛 𓇰 3. 𓅱 𓐍 𓇰 𓏲 𓄿 𓆼 𓇰 5. 𓍑 𓄿 𓅱𓇰 kipha ũtukũ bujiku ikilo bulú usiku mpimpa mpímpa, pípa usuku
178 day Mokɔlɔ mǒseku illum esun ??? mô (E) mǒs ilumbu mokɔlɔ, mói 𓋴 𓅱 𓇳 𓏥, 𓇳 𓏤, 𓋴 𓋴 𓋴 𓅱 𓇳 𓏥 2. 𓉔 𓂋 𓅱 𓇳 𓏤 3. 𓊄 𓅱 𓇳 𓏥 esa mũthenya lushigu siku búńa siku lumbu lúmbu kizua
179 year (sa)mbú mwaka Wake ~ woche/wende +? mbu (E) mbú ilime mbúla, mobú 𓆵𓆶?, 𓆳 𓏏 𓏤, 𓈖 𓂋 𓇋 𓆵 𓇳 saga mwaka 'ng''waka ' mwaka mbú mwaka mvula mvúla muvu
180 warm koto moto chaud m’hot 𓈙 𓅓 𓅓 𓊮 + ayôñ (E) ayôŋ -tɔkɔ ajo -oto 𓊮, 𓋴 𓐍 𓅓 𓅓, 𓋴 𓈙 𓅓 𓅓 𓊮, 𓋴 𓂋 𓆑 𓊮, 𓐍 𓅓 𓊮, 𓈙 𓅓 𓅓 𓊮 koto moto moto tiya, kiungila koto kiatema
181 cold baridi beho brr 北 běi 𓈎 𓃀 𓏂, 𓈎 𓃀 𓃀 𓈗 avo, avwé (E) avóeñ yotsi mpíɔ 𓈎 𓃀 𓏂, 𓈎 𓃀 𓃀 𓈗, 2. 𓎛 𓋴 , 𓎛 𓎿 𓋴 𓊡 adhɛdhɛ -heho mbeho beho baridi mulo̱lo̱ko̱ kiozi, nzizi madídi, kyósi mbámbi, nototo
182 full má abôm mɛké lelévi much levi 𓎔 𓏛 𓅓 <<+ abôm, nzèa (E) abôm, ndzéán lelévi má, mɛké 𓏏 𓏏 𓏝, 𓏏 𓅱 𓏏 𓀾 𓏜 2. 𓎔 𓏛 𓅓 áotuma, kuta -ũra -suga, kokala -mema -jaa, -shiba -zala izala, xikixiki londi
183 new nyone neuen (𓈖) 𓌳 𓄿 𓅱 𓏮 𓏛 +++ mfifi, nẑumé, nyone (E) mfefeñ, eyɔŋ sika 𓈖 𓌳 𓄿 𓅱 𓏏 𓏛, 𓌳 𓄿 𓅱 𓏮 𓏛, 𓌳 𓏏 𓏛 andende njerũ -pya -pya -mpa malumálu -obe peńa njerũ
184 old √kũrũ ngũru kulukulu Hiero gero cold 𓈖𓐍𓐍 +++ nnôm (E) nnǒm inunu kala 𓇋𓄿, 𓇋𓄿𓅱𓏏𓀗 1. 𓎡 𓎛 𓎡 𓎛 𓀘 2. 𓇋𓇩 𓋴𓆰 𓏛 3. 𓈖𓐍𓐍 ngbɛga ngũru, -kũrũ kulukulu kulukulu -zee -ntama, -nkulu bodun táma -okulu
185 good mbeñ bien bom 𓃀 𓄤 +++ mvè, mba, mbeñ (E) mvɛ̂ñ, mvo’é, mbeŋ bweji (fine) kitɔ́kɔ, malámu 𓄤, 𓃀 𓄤, 𓃀 𓅱 𓄤 𓆑 𓂋, 𓄤 𓆑 𓂋 anja -ega awiza mwema -ema -mbote mbóte, kilengi bwam kiauaba
186 bad mbé beh! mbéᵒⁿ 𓃀 𓇋 𓈖 𓅪 ++ mbi (E) mbé mwifi mabé 𓃀 𓇋 𓈖 𓅪, 𓈋 𓅪, 𓈋 𓅱 𓅪, 𓈋 𓏴 𓅪 3. 𓃛 ajede -ũru ibi kiha -baya -mbi ímbi bobe ukola
187 rotten ébol buthu … evil, badz ++ ébol (E) ebɔɔ́ -pɔlɔ -buthu 𓂝 𓍯 𓄿 𓐎 2. 𓎛 𓍯 𓄿 𓐎 ibozu dibovu -bovu -bola kiabolo
188 dirty chafu chaff …? mvîn (E) mvin mwinzi -bébisa nkiki ? (dirt) gĩko -chafu mvindu mbindo xiri
189 straight …- tetele, sôsôe (E) tételé, sósoó alimá 𓂝 𓈎 𓄿 𓂭 𓂭 𓏜, 𓂸 𓏏𓌙 𓌙 𓏜 -rũnga gugolola golosa -nyofu -singama sim madilu
190 round kílíkílí √+ mvîghde (E) mvígélé kílíkílí 𓂧 𓃀 𓈖 𓂂 𓂻, 𓄲 𓂻, 𓄲 𓈖 𓂻, 𓄷 𓈖 𓂻, 𓄲 𓇉 𓊗 𓏤 𓏤 𓏤 𓏤, 𓐪 𓂧 𓏌 𓂻, 𓐪 𓂧 𓏌 𓏛 mpɛ thiũrũrũka kwiyungula -zungulusa -duara -vindumuka tengiledi mbumbulukutu
191 sharp (knife) akap, avôl, nẑô (E) akáp, avóó, nsɔ́nán mengu -pela aophea 𓂧, 𓇮 𓏜, 𓋴 𓊪 𓂧 𓇮, 𓋴 𓇮 𓂧 𓌪 2. 𓂧 𓐝 𓌪 𓂡, 𓅓 𓂠 𓂧 𓊃𓏛, 𓅓 𓂧 𓋴𓌪, 𓆓 𓏏 𓌪, 𓇮 𓏜 ũhĩga -giha -nola -kali, -koa
192 blunt (knife) 𓅪 atul (E) atǔ -túnú 𓈖𓆓 𓋴 𓅪, 𓅪 ritũ, nditũ ito dibanza dugi kifofo
193 smooth sɛ́lisɛ́li, ekokɔn 𓋴 𓌢 𓂝 𓂝 ?? ékokon (E) ekokɔn patátálú, sɛ́lisɛ́li 𓋴𓈖𓂝 𓂝 𓏞 𓏛, 𓋴𓌢 𓂝 𓂝 2. 𓇋 𓂧 𓄿, 𓏞 𓏛 gbɛdɛmana -nyoroka -laini kibombe
194 wet mbara •npara <> 𓈖 𓊪 𓅯 𓈗 mbara (E) mbara botse (moisten) pɔlɔ 𓈖 𓊪 𓅯 𓈗 dhɛka ihũga, -conjorira -lobo -doda -nyevu, -lowa -bola kupola, kubola -atalala, zobototo
195 dry ñkôr, mvum (E) nkór, mvǔm gumuse -kauka ɔma 𓋴 𓆄 𓅱𓇳, 𓆄 𓅱𓇳 2. 𓇶 3. 𓅱𓈙 𓂋 𓇳 4. 𓋴𓏲 𓈙 𓂋 𓇳, 𓇶, 5. 𓐍 𓅓 𓊡 nyũmũ, -ũmũ njumu inyala -kavu -yuma anji tanda
196 correct te sahihi tja true sei! Si +? te (E) tételé anane alimá, malongá, sémba, sɛló 𓂝 𓈎 𓄿 𓇋 𓇋 𓏏 𓂭 𓂭 𓏜 2. 𓆄, 𓁦, 𓆄𓆄 𓏏 𓏤, 𓌷 𓂝 𓏏𓆄 𓏛 𓏥 doni sahihi
197 near bi bei! 𓍚 𓅱𓂻 𓆑 ??? ++ bi, feñ (E) bebɛñ béli mpɛmbɛ́ni 𓐍 𓂋 2. 𓂋 𓉔 𓅱𓏥, 𓂋 𓏤 𓂝 𓏤, 3. 𓍚 𓅱𓂻 𓆑 4. 𓏏 𓎡 𓈖𓂻 bhibhi hakuhĩ Bihi habehi be̱be̱ karibu -mbela penepene mbanji
198 far vale ~ … ôyap (E) oyǎp vale mosíká 𓍯 𓄿 𓀜, 𓍯 𓄿 𓈐, 𓍯 𓈐, 3. 𓎛 𓁷 𓂋 𓈐 danga haraya kule kutali etum mbali ntama, -ntaku ntáma tá
199 right Yom / ũrio << meyôm, kô (E) meyôm mabale mobáli 𓇋 𓏠 𓈖𓊿, 𓋀 𓂢 2. 𓊿 3. 𓋀 𓂢, 𓅆 𓏏𓏮 ũrio kubulyo kuume lubalkala bakála madilu
200 left Yal / wasi << meyal, ka (E) meyáá mwásí 𓋁, 𓋁 𓃀, 𓋁 𓃀 𓏏𓏮 𓈇, 𓋁 𓃀 𓏮 𓂢, 𓍋 𓃀 𓏮 𓂢 2. 𓏏 𓋁 𓏮 ũmotho, gũtigara (be left over) gusaga (be left over) kisigala (be left over) dimo̱se̱ kushoto lumonso kénto kiasu
201 at e á, ó om ombu Aux à in nah anbei 𓁷 𓏤 ?? ++ e (E) á, ó omu, ombu o, na 𓂋, 𓁷 𓏤, 𓌨 𓂋 na pa ku, kuna
202 in e, été; á, na, ó ntéi Aux en/nah ante bei 𓂋 , 𓈖 +++ e, éti (E) été; á, ó na na káti, o ntéi 𓈖 (inside) subi o bi, fi mu na káti ku
203 with ye, nge, Mbu Y, an(d), mwith 𓎛 𓈖𓂝 +? ye, ba (E) ya, ye, ne; nge; bá omu, ombu na 𓎛 𓈖𓂝 2. 𓐍 𓂋, 𓁷 𓏤, 𓐍 𓏏 𓆑 n’, na na na na ye na ni
204 and ye, nge, mpé Y, an(d), mwith 𓎛 𓈖𓂝 ++ ye, ba, ve (E) ya, ye, ne, bá, fe na mpé 𓎛 𓈖𓂝 2. 𓐍 𓂋 𓀒 n’ na na na ye na
205 if sɔ́kɔ́, sɔ́kí, se si sei … +- kagha, ñgî (E) ngé sɔ́kɔ́, sɔ́kí 𓇋𓂋 ambe ongorũo, akorũo, korũo, kana te̱ kama vo se
206 because nane, kwa Nam, kwar 𓈖𓏮 ++- toghe na (E) amú náá nane, dibandu zambí 𓁷, 𓁷 𓏤, 𓂋 𓁻, 𓈖𓈖𓏏𓏏, 𓈖𓏮 ka nyɔngɔ nde amu, nĩ gũkorũo, nĩ ũndũ, tondũ ońola kwa kuwa, kwa sababu (ya) kadi mbata, mukonda
207 name dine lina / zina / tag line? Sign / tag 𓂋𓈖𓍷 @ don +? zṽi [ʣyi] (E) dzúiñ dine nkómbó 𓂋𓈖𓀁, 𓂋𓈖𓍷 ina rĩĩtwa lina tagwa dina jina nkumbu, zina nkúmbu jina
Six 6 sita ++
Seven 7 saba ++
six Isithupa It is the thumb.
sieben Isikombisa
Kune Together : unite:
1 Kunye It is one
10 Ishumi Shimn ~ ten
11 Ishumi Na Nye ten and one
Eight 8 nane
Nine 9 tisa
Ten 10 kumi
List 2
№ English Luhya Rwanda Rundi Chokwe Lunda Luba-Kasai Bemba Luganda Tonga (Malawi) Chichewa Yao Makhuwa
1 I anje, je.we ndi jye, jyewe, jyeweho jewe, jeho, je, nānje ndi, n- ine nze ndi- nne
2 you (sing) a’sie, vous esie wowe wewe, weho u- iwe ggwe iwe waawo
3 he hye ye we we, wewe -ye ye a, iye veleo, mwaanjawo
4 we we efwe twebwe twebge, tweho twêtu ifwe ffe ife uwe
5 you (pl) enywe mwebwe mwebge, mweho nwênu imwe mmwe inu nmwe, mmwe
6 they ba- bo, ba- ba- bà- bo iwo vanyawo, vanyao, vaanganya
7 this shino aha, aka, iki, iri, ubu, uku, uru, uyu, aya, iyi uyu ako, abu ono, luno, kino, eno uyu, awa, uwu, iyi, ichi, izi, ili, aka, iti, apa, uku, umu p-eleepa, kweleeku, iyi, ciici aci, ciici, awu wuteende-wu, a-wu, a-pa, a-lu, a-ku
8 that -atsana (abatsana, akatsana, efiatsana, etc.) aho, ako, icyo, iryo, uko, urwo, uwo uwo, urya, uriya, uno, wa, nya ààa nti, oyo (person), ekyo (thing) uyo, awo, uku, poti, pakuti, muti, kuti, iyo, ako a-po, a-cila, a-co, a-dila, a-dyo, a-jila, a-jo, a-jula, a-kala, a-ko
9 here ano, eno aha, hano, ino aha, hano, ino, ngaha apa, pànu hapa wano pano, kuno, muno p-eleepa, p-eepano, papapapepa, panopano, kunokuno, a-pano, a-pa, apa, a-kuno, a-ku
10 there aho, eyi, eyo, -ho aho, -yo, -ri, -ho, -mo aho, ngaho amu kulya eyo, awo apo, uko, umo, paja, kuja, muja p-eleepo, peepala, palapala, kulakula, a-po, a-pala, a-kula, akula, a-ko
11 who ™ <> pronouns! nde? nde? nganyì ani? amene vaani, vaa, -ani
12 what Que? ++ shi? shina? iki?,-ki? iki? cinganyì ki? cicii, chichi, -api
13 where wo? ewa -he? -hehe? aho hehe? he? aho kwěpì kwisa wa? mmene, pamene, kumene kuweesi
14 when at.time? lina? olwa ryari? ubwô ryari? aho, iyo, ni bunshi ddi? nga pamene, m’mene, po- nkuti, caaka ci
15 how ukou-rye? shinga -te? uko, ukuntu -te? uko, uku-ntu, ingene, ubugene munyì -nji wudi, -ati udi ate?
16 not anti ata a.thi si- ta nta, si nta, ata, si cidi nta, ata, si si ngati
17 all -onna -ònso onse -nse wose, koose on (n plural) tous!-osi, tulu -ose, -se -ōse
18 many -ngi cyanga -mbiri yejinji, -jiinji menge!-inji -inshi iînshi -inshi
19 some [s]mwe bamwe- -mye, -mwe -mwe bàmwè -ngapo
20 few kein vs ni-kein!-titi, -tutu -ke, -keya -ke, -keya, -kenya kanyìkanyì -céép- -ena, -chepa -noondi, -nnoono, -naandi
21 other -lala -ǹga -ilya -ina, -ja andir!!-ndi -ndi -ndi
22 one 1.: me-lala limwe -mwe káxi -mu -mwe cimoo -mwi chimodzi -mo, chinpepe èmózà emu
23 two bi -bili kabili -biri, evyiri kári -yedi -bìdì fibili -bili ziwiri -vidi, ivili píli bbiri
24 three thart tarud!-taru gatatu, -hatu -tatu, esheshatu tátu -satu -sàtù fitatu -tatu zitatu -tatu, itatu tháru ssatu -taru
25 four nil@Ural/Drawian-ne kane, yine -ne, ennye uana -ni -naayi fine -ne zinai -cece, ncece, mcheche xéxè nnya
26 five Tetranu! 1+4-raano -tanu, -hanu -tānu, eshānu mu-tânu -taanu -taanu fisano -sanu zisanu -saano, nsaano, nsano tânu ttaano
27 big -nene -nène -kúl- -kulu wukulu, -kula -khongo -nini -nini
28 long -adde, -azze, wanvu -le -leep- -tali uleu, -leewu -rambi -re-re -re-re
29 wide -gazi -sáálal- -takata, -lifupi -telekula -bambalifu -gari -gari
30 thick -adde, gevvu cyuluulu -shin- -khathamira, -limbirapo, -khuthala, -chindikala -kweeva, -gagaatala, -kaandapala, kwimbala (fat, thick) -khomefu -nini -nini
31 heavy -zito ku-remēra, ku-riba -jitu -lem- -lemera -sito -siro -kuremera, -kuremerwa
32 small -tono -nci -céép-; -nóóno -ng’ono unondi, -noondi, -nnoono, -naandi -titi, -tutu -to, -toya -to, -toya, -tonya, -toto
33 short -mpi -ìpì -ípip- -fupi wiipi, -jiipi -imbikiti -gufi -gufi, -gufiya, -gufinya
34 narrow -fundaze gu-pfungānya -chepetsa, -siyana maganizo penupenu, -tona, -vijikana -nyerere -gufungana
35 thin -kogga -nte, -lèula, -sulàme -pap-, -ónd- -pyapyala, -onda lipuuta, -sololoka, -pwa -to -to, -toya -to, -to-to, -toya, -tonya
36 woman Womu-gynse göre omukhasi umugore [umugorê] umu-gore mukàjì úmwanákáshí omukazi mkazi, mayi vammasyeto, vakongwe
37 man Human-sir omusatsa umugabo umu-gabo mulùme omusajja mwamuna va-kuunganya
38 human Human-tous! Tout-monde omundu umuntu [umuuntu] buntu uBin adamu Ubuntu muntu umuntu omuntu munthu wu-muundu
39 child Homm-WAN@… ! abana umwana [umwâana] umw-āna mwâna úmwaná omwana mwana mwanache, mw-aanace
40 wife Homo-giarl;) mukha muka [mukâa] muka mukàjì úmukáshí omukyaala mkazi vankwao
41 husband Homm-… ? omukhwe, omusatsa umugabo umu-gabo, umu-gēnzi mulùme úmulúmé, úmwaúmé omwaami munthu valume, va-alume
42 mother mama mama mama [maamâ] māma, māwe ciimaamù maayó maama mayi amao, maama
43 father papa, dady ++ papa data [daatâ] dāta, dāwe pàpâ taatá taata tate atati, n-taati, baaba, v-eese
44 animal Nnyamal ++ isolo inyamaswa [inyamâaswa] kw-ūhīra nnyama innama ensolo nyama chijama, ci-nyama
45 fish 𓇋𓆛𓈖 !! hai’fi[sh] im-shipa inyeni ifi [ifî] i-fi mushipa ísábí, icibomba, impifu, umushipa 'eky''enyanja ' nsomba somba, soomba
46 bird <> animal, 鸟 niǎo, lil! Yeun liyoni inyoni iki-guruka, in-yoni (little ones) nnyuunyu icuuni; (robin) umwanya ennyonyi mbalame chijuni, ci-juni
47 dog em.bäll em.bwau imbwa imbwa [imbwâ] im-bwa m̀bwa ímbwá embwa galu nanbwa, n-bwa
48 louse indaa inda [indâ] in-da lukùsù índá enkukunyi nsabwe njipi, n-jipi
49 snake inzokha inzoka [inzôka] in-zoka nnyòka ínsóká omusota njoka lijoka, di-ijoka
50 worm inzokha inzoka, umunyorogoto (earthworm), urunyo (maggot) in-zoka, igi-kogoshi (earthworm), igi-kāngaga (tapeworm) cîshiishi umwambo olusiringanyi nyongolotsi, litsipa (tapeworm), msundu di-nyoongolosi
51 tree MUS, ESCHE<IGI.tree igiti [igitî] igi-ti mucì icímutí, iciíbá omuti mtengo chitela, ci-koloongwe
52 forest esche,birke omutsuru ishyamba [ishyaamba] iki-bira dibèsè ekibira nkhalango lipuluulu, wu-kweeti, n-situ
53 stick olusala inkoni igi-ti mukwasa umútambú akati ndodo ntindiso, m-puuto
54 fruit eshiamo imbuto [imbûto] ic-āmwa, imbuto cimuma ícitwálo ekibala chipatso isogosi, ci-sogosi
55 seed imwo imbuto [imbûto] im-buto, uru-tete dimiinu ulusoke, úluséké, úlubútó ensigo mbewu, njere, mbuyi, mbuyu, nthanga mbeju, n-beju, n-beeca
56 leaf lifafu, lisafu ikibabi i-babi, iki-babi dyânyi ibuula ekikoola tsamba, dzani lisamba, lisaamba, di-saamba
57 root omurombo umuzi umu-zi, igi-shitsi muji omulandira muzu mchiga, n-ciga
58 bark (tree) likhoba ikirere [ikireere] igi-shishwa cipusu umushike, umukwa olubugo kowola likuungwa
59 flower eshimuli indabyo, ururabyo [ururâbyo] i-shurwe cilòngò iluba ekimuli duwa liua, di-luuva
60 grass obunyasi icyatsi [icyaâtsi], ubwatsi (pasture) ivy-ātsi, ubg-ātsi bîlu ícaaní, ulweo omuddo udzu manyasi, ma-nyasi
61 rope omukoye umugozi in-goyi, umu-gozi, umu-zana mukòsà umwando omuguwa chingwe lu-koonji
62 skin likhoba uruhu uru-hu, uru-koba, uru-sāto dikòbà ímpapa, (hide) inkanda olususu, omubiri, eddiba (animal) khungu lipende, likova
63 meat inyama inyama iny-āma nnyama innama ennyama nyama nyama
64 blood amabanga, amalasire, amatsayi amaraso [amarâso] amaraso mashi umulopa omusaayi magazi miasi, my-aasi
65 bone likumba igufwa [igûfwa] i-gufa cifùpa ífúpá eggumba fupa liupa, di-iwupa
66 fat (n.) amanulu amavuta [amavûta], ikinure i-tōto, ibi-mure (meat) dìfutà ámafútá amasavu mafuta mauta, ma-wuta
67 egg libuyu igi iri-gi, i-gi diyi íliní eggi dzira lindanda, di-ndaanda, di-jeele
68 horn eshitsiriba ihembe i-hēmbe lusèngu úluséngó omulere (music), engombe (sound) nyanga, liphondo, lipenga livengwa, n-seengo
69 tail omushinga umurizo umu-rīzo mukìla úmucílá mukira mchira mchila, n-cila
70 feather omwiro iryorya i-ryōya lusàlà ilingala nthenga di-nyuunya
71 hair liswi umusatsi umu-shatsi nsukì umushishi enviiri tsitsi umbo, lu-wuumbo, lu-nyiidi
72 head 'om''rwe ' umutwe [umutwê] umu-twe mutù úmutwé omutwe mutu ntwe, n-twe
73 ear eshirwi ugutwi [ugutwî] ugu-twi dicì úkutwí okutu khutu liwiwi, di-piikanilo
74 eye imoni, lishu (squint) ijisho [ijîisho] i-jīsho dîsu íliinsó eriiso diso liso, di-iso
75 nose amolu izuru [izûuru] i-zūru, i-tonde dyûlu umoona enyindo mphuno mbula, lu-pula
76 mouth omunwa akanwa aka-nwa mukana akanwa akamwa kamwa 'kang''wa '
77 tooth elino iryinyo [iryîinyo] i-ryīnyo dînu íliinó erinnyo dzino liino, di-ino
78 tongue olulimi ururimi uru-rimi ludìmi úlulímí olulimi lilime lulimi, lu-dimi
79 fingernail urwara urw-āra ngâla íngála chikhadabo lukoose, lu-kalaveesa
80 foot lilaro ikirenge [ikireenge] iki-rēnge cisanjì ulukasa ekigere phazi ci-kaambato, lu-sajo (footprint, sole)
81 leg eshilemje, lirango (thigh) ukuguru uku-guru mukòlò ukuulu mwendo lukongolo, lu-koongolo
82 knee lisikamo ivi [ivî] i-vi cinù íkúfí eviivi bondo lilungo, di-luungo
83 hand omukhono (arm) ikiganza [ikigaanza] iki-ganza cyanza icisansa omukono (arm) dzanja nkono
84 wing olubaa ibaba [ibabâ] i-baba dipwâpwà ipindo ekiwawatiro khupe, phiko di-papiko
85 belly inda inda, igifu, ibondo [iboondo] (potbelly) in-da difù ícifúú, (fish or fowl) ícitómbó olubuto mimba lutumbo
86 guts amala (intestines) amara (intestines) ama-ra (intestines) dila ubula
87 neck likosi ishingo, ijosi (front of neck) i-sozi nshìngù umukoshi ensingo khosi, chitambo lukosi, lu-kosi
88 back omukongo umugongo [umugôongo] umu-gōngo nnyimà ínnumá omugongo msana 'mngongo, n''-goongo, nsaapa, ci-nyuma '
89 breast olubeere ibere i-bere cyâdi íbééle ebbeere bere mavele, ma-veele
90 heart omwoyo umutima [umutîma] umu-tima mwoyo úmutímá omutima mtima ntima, n-tima
91 liver ingurumani umwijima igi-tigu mucìma ílibú ekibumba chiwindi, mphafa litoga, di-tooga
92 to drink okhunywa, -nywa kunywa [kunywâ], -nywa ku-nywa -nwà ukunwa okunywa nw- kumwa, -mwa
93 to eat OKHU ~ kar. - EGO? <> .moi @ greek okhuliira kurya ku-rya -dyà ukulya okulya ly- -dya
94 to bite okhukuna, okhuluma gushuna, kuruma gu-shikura -sùma ukusúma súm- -kuluma -luma
95 to suck nom;) okhunuuna kunyunguta, kunyunyuza ku-nūnuza -fìpa ?> ukuónka okunuuma ónk- -yamwa, -kama, -fipa, -tsopa -oonga, -kweemba
96 to spit okhubita, okhufutsa, okhunyirikha gucira gu-cīra -twìla ukusáka okuwanda sák- -mate -suna
97 to vomit seism okhusala kuruka ku-ruka -lùka ukulúka okusesema lúk- -sanzi -selula, -tapika
98 to blow fauch@… okhuutsa, okhufura (mouth) guhuha gu-hūha, gu-hūngabanya -peepa (mouth) okufuuwa ukupuuta; (wind)
99 to breathe okhuyeera guhumeka gu-hēma, gu-humēka -puuya ukupeema okussa omukka peem- -puma -pumula
100 to laugh / okhutsekha guseka gu-twēnga, gu-sekaseka -seka ukuseka okuseka sek- -seka, -bwezuka, -kakadza -seka
101 to see --- okhulola kubona [kubôna] ku-bona -mòna ukumóna okulaba món- -wona -lola, -wona
102 to hear wul.Ear <> Lauer? okhuulira kumva kw-ūmva -umvwa ?> ukoúmfwa okuwulira úmfw- -mva -pikana
103 to know mind okhumanya kumenya, -zi ku-menya, -zi, ku-zirikana -manya ukwíshiba okumanya íshib- -dziwa -manyilila
104 to think pens okhupara gutekereza, kwibwira kw-īyumvīra, gu-cīra, ku-gira, kw-īkēkāko, kw-īrimbūra -pànga ukuelenganya okulowooza elengany- -ganiza -ganisya
105 to smell okhuunya guhumuza [guhûumura] kw-īnukiriza, kw-ūmva, kw-ūmviriza, kw-īmōtereza -nunka ukununka okuwunyiriza nunk- -nunkha -nunjila , -nunga
106 to fear okurya gutinya gu-tīnya -cììna, -kaakala ukutíína okutya tíín- -opa, -opana, -opsedwa, -thupsana -oga, -oogopa
107 to sleep okhukona gusinzira [gusiinziira] gu-sinzīra -lààla ukuláála okwebaka láál- -gona -gono
108 to live okhumenya -baho, kubana, kuba [kubâ] (to be) ku-ba, ku-baho, gu-hēma -sòmba ukwikala okusula, okubeera (to be) ikal- -khala -taama
109 to die fare okhufwa gupfa gu-pfa, gu-hwēra -fwà ukufwa okufa fw- -fa, -mwalira -wa
110 to kill tue okhwira kwica kw-īca -shipa ukwipaya okutta ipay- -pha -wulaga
111 to fight Kur-wana! okhulwana kurwana ku-rwānya -lwa ukulwa okulwaana lw- ndewu (n.)
112 to hunt jäga! okhuyima guhiga gu-hīga -zàngula ukulúnga okuyigga lúng- -saka -lupata
113 to hit okhupa gukubita gu-kubita -còòba, -bòta ukupóóla, ukupúma
114 to cut salvat okhushenga, okhuteta, okhutsosola, okhutuumula guca, gukata gu-ca -banga ukucéna, okusalwa ukuteeta -duka, -tseteka
115 to split ;) okhurabukha, okhwarasia, okhwasiaka, okwabula gutanya ku-rara, gu-tānya -aapula ukupandula, okwabuluza ukutééba -balula
116 to stab pound okhufumira -ponda ukubunda, ukukwasa -baya
117 to scratch okhumaanya, okhwaka gushima gu-kūba -aanya, -koona ukukoola okwagula kool- -kalasa, -kalasula, -kalula, -kanda '-mwaaga, -ng''wanya, -kodola '
118 to dig yab~grab, kur@ okhulima, okhuyaba gucukura kw-īmba, ku-rima -imba ukwimba imb- -mba -sola
119 to swim wush, agua!! okhwerama, okhwitubuta koga kw-ōga -ombela ukówa okuwuga ó-, (crawl)
120 to fly gur, pulukha!!! okhupulukha kuguruka ku-guruka -bùùka ukupupuka okubuuka pupuk- -nonthoka -guluka
121 to walk stamp, gehenda okhuchenda kugenda [kugeenda] ku-gēnda -dyata, -enda ?> ukueenda okutambula end-; (lamely)
122 to come iiya™ okhwitsa kuza [kuuza] ku-za -iiya ukwisa okujja is- -dza -yika
123 to lie (bed) slumer, coner? okhukonera kwisegura ku-ryāma -lamba, -iikisha ukusendama, okugalamira, okulambaala
124 to sit Stuhla @Ugarit (istuo/ül) okhwikhala kwicara [kwiicara] kw-īcara -shikama ukwikala okutuula ikal- -tambalala, -labzi -wutamila, -tama, -taama
125 to stand --- okhusinjira guhagarara gu-hagarara -iimana ukwíma okuyimirira ím- -yima -iima
126 to turn wend okhuunzukha guhindukiza gu-hindukiza -piluka ukupínuka okuweta pínuk- -khota, -lowera -piinda
127 to fall gwall okhukwa kugwa ku-gwa -pwà ukowa okugwa w- -gwa -gwa
128 to give o’giva okhufuwa, okhuhana, okhuwa guha, guhana, gutanga gu-ha, gu-hēsha, gu-tānga -pà ukupa okuwa p- -patsa -pa
129 to hold quetsch okhutira, okhuwatsa gufata gu-fata -kwàta ukwíkata okukwaata íkat- -wetsa -pakata
130 to squeeze zange, finger! okhufinya, okhukhama, okhutinyira gukamura gu-kānya -kàma ukukáma okunyiga, okukamula kám- -khwinyata, -vungama, -khwinyala, -finya -pana, -minya
131 to rub rut~rub okhuruta, okhusisa guhanagura, gusiga (anoint) gu-hungura, gu-sīga (anoint), gu-hofōra (eyes) -fiita ukukwesa, okuvumbaye, okukuutase, okukunya, okukulubuuta, okusiraze ukunuka; (rub out)
132 to wash wosh okhwosia koza kw-ōza -sukula ukusamba; (plates) okwoza ukusuka -samba
133 to wipe okhweya guhanagura ku-myīra, gu-heha -kùpula ukupópolola, okusimuula ukusuba -khula
134 to pull ziehe okhukhwesa gukurura gu-kwēga, gu-shikura, gu-kurira -fuuta ukukula okusika, okukululadde kul- -koka -wuta
135 to push okhuluuma, okhusindikha gusunika gu-sunika -sàkila ukusunka okusindika sunk- -kankha, -kunkhuniza, -thunya -tuta
136 to throw ~- okhufuuba, okhutura gutera gu-ta, gu-tēra -tupù ukuŋwinta okusawuka, okukanyuga, okukasuka ŋwint-,
137 to tie fund,kand okhuboya, okhufundikha kuboha, gupfundika ku-boha, gu-hāmbīra -kànda, -lunga ukubópa, okukaliga, okusiba ukufúndika,
138 to sew sona~senew okhunaba kudoda ku-barīra, gu-sona (<Sw.) -tunga ukusóna okutunga són- -soka -tota, -sona
139 to count Bal # <> day okhubala kubara gu-harūra -bala ukupenda okubala pend- -werenga -valanga, -valaanga
140 to say -- okhuboola kuvuga, -ti (saying) ku-bara, ku-vuga, -ti -lòkota, -amba (speak) okugamba, okwogera (saying) ukusósa
141 to sing zimber okhwimba kuririmba ku-rirīmba -imba ukwímba okuyimba
142 to play kina~game- bay~play~ball- okhubaya gukina gu-kina -nàya ukwángala okuzannya ángal- -doda, -sewera, -ponya '-taamba, -n''aanda, -ceesa '
143 to float okhubenga kureremba [kurêreemba] ku-reremba -anzama ?> ukueela okuseyaaseya, okubbulukuka eel- -beruka, -yandama -jajavala, -palasila
144 to flow gutemba gu-tēmba -mata -yenda -jidima, -vidima okukulukutase
145 to freeze oku-tiitiwazaizza -pimisya
146 to swell < okhufwimba kubyimba ku-vyīmba, ku-bōmboka -boba ukufímba, (mouldy) okuzimba ukufufuma -fufuma
147 sun an.yba el.yba as.yba de.yba eliuba izuba [izûuba] i-zūba dîba ákasúbá enjuba dzuwa lyuuva
148 moon um.weezi uk.weze omwesi ukwezi [ukwêezi] ukw-ēzi mwènji úmweshí omweezi mwezi mwesi
149 star <> ;) 'ing''ining''ini ' inyenyeri [inyênyeerî] uru-nyenyēri, i-nyenyēri mùtôtò ulútandá emunyeenye nyenyezi, nthondwa, nthanda ndondwa
150 water amwaathir.ced amaatsi amazi [amâazi] ama-zi mâyi ámeenshí, (simplify) amazzi
151 rain ifula imvura [imvûra]] im-vura mvùla ímfúlá enkuba mvula wula
152 river omuchera, omwalo uruzi ur-ūzi umumana omugga mtsinje lusulo
153 lake inyanza ikiyaga iki-yaga, i-tanganyika dijiba bemba enyanja nyanja nyaasa, litanda
154 sea inyanza inyanja iki-yaga mbuwù enyanja nyanja ya mchere, nyanja zakuya kwambiri bwaani
155 salt omufume, omunyu umunyu [umûunyu] umu-nyu lwêpù úmucélé ommunyu, omunnyo muthira mchere njete
156 stone libale, lichina ibuye i-buye dibwe ilibwe ejjinja mwala liganga
157 sand umusenyi umu-sēnyi lusenge úmucánga, omusenyu umúsengá
158 dust olufu ivumbi, umukungugu [umukuûngugu] umu-kungugu lupwishi ulúkungú nfuufu fumbi luundu
159 earth eshi igitaka, isi [isî] i-si, aga-taka, i-vu nshì isonde nsi dziko litaka
160 cloud lilesi igicu igi-cu ditutu ikumbi ekire mtambo, khwithi, chifwirim liunde
161 fog 'loing''ong''ong''we ' igihu igi-pfūngu mulemba, dibungi (dull day) ícikútiká nkhungu, mikhwithi daambwe
162 sky likulu ikirere, (heaven) ijuru iki-rēre, i-juru dyulu eggulu (heaven) mulu thambo
163 wind omuyeka umuyaga umu-yaga cipeepè umwela, (blowing of wind) ípupwe embuyaga chiphwisa nyeembeelela
164 snow amasimbi uru-bura (hail) omuzira madzi oundana oyera amaoneka pamwamba pa mapiri aatali ku mayiko ozizira, chipale, chifunga, nkhungu
165 ice barafu, urubura lumwènu amenshi makasa omuzira madzi oundana, madzi ouma, matalala
166 smoke omwosi umwotsi umw-ōtsi icuushi omukka utsi osi
167 fire omuliro umuriro umu-riro kadilu umulilo omuliro moto moto
168 ash likoshe ivu [ivû] umu-nyota butù ímitó chipala, phulusa
169 to burn okhwakha gushya, kwaka [kwaaka] gu-sha -oosha, -pyà ukupya okwookya py- -wocha, -pya -ooca, -kolela, -coma
170 road engila, omuanda umuhanda [umuhaânda] i-barabara, umu-haruro, i-rāngo njila (cleared) oluguudo umusebo, (wide)
171 mountain olukulu umusozi [umusôzi] umu-sozi mukùnà (hill) olusozi ulupili
172 red gutukura gu-tukura -kùnze -káshik- -fiira, -psuu -ceejewu kasaayi, myufu
173 green icyatsi kibisi aka-ātsi gatoto -bìshi -biriwira -gulukulu, -awusaamba kilagala
174 yellow rapwori umuhondo umu-hōndo, umu-gina, umu-tugutu -kàlaabi -chikasu kyenvu
175 white cera -tòòke -buut- -yera cheswela ekyeeru
176 black umukara umu-fyīri -fììka -fiit- mkuda, wokuda -piliu nzirugavu
177 night eshiro ijoro i-joro butùku úbushíkú ekiro, ettumbi usiku chilo
178 day indaalo, inyanga umunsi [umuûnsi] umu-si difùku ínshíkú emisana, olunaku tsiku lyuva
179 year omwika umwaka [umwâaka] umw-āka mwaka úmwaká omwaaka chaka chaaka
180 warm amayu, -yu -ota -ōta -sàlùke -ónt- -funda -kosya, -oota, -vaamba ekibuguma, -buguma
181 cold -tàlàlàà -talal-, -pépul- -zizira sisisisi, -bepo ekinyogoga
182 full -pasa -ísul- -khuta, -dzadza -too, coti kajjuvu
183 new efiya, -ya, -yakha -shya -sha, -shasha -pya -pya -tsopano chanpya, -amoonje ekipya
184 old -kadde -nunu -kot-, -pílulul- -kalamba, -khwima, -kale -wisala, -aceekulu, -kalaambala -khulu, -kofu -saza -kuru, -sāza
185 good -rungi -lenga -waam- kabotu -bwino -ambone -layi -iza [iizâ] -īza
186 bad -bi -bì -bííp- -ipa, -uve, -chabe, -bziwi, -bi ngalumbana, ngalimate
187 rotten -vundu -bolabola -bol- -ola, -vunda -ola -bolo -bora -bora, -boza
188 dirty -jama -kooyà -da, -ipsa, -detsa -wuuka -bi -anda, -ico -humāna
189 straight -neema -lungam-, nyuns-, butereevu
190 round -ulungo -cijèngù -shíngulul- -zungulira, -zunguza, -ndendera, -bungulira -aluwulu -fumunde -viringa -burūngu
191 sharp (knife) -songola -twè -tw- -thwa -tema, -sijidika -memu -tyara -kariha
192 blunt (knife) -fufuggaza -phinjika -piisa, -piinya, -angatema
193 smooth -kuliradde -lànda -lámbuk- -salala -tidila -nyiririfu, -nyushe
194 wet -bisi chinyezi, chinyontho nyakapya -nyifu, -misu -bisi [bîsi] -bisi
195 dry -kalu -uuma -úm- -uma -umula, -juumu -umu -uma -ūma
196 correct -tuufu -oolòlòke -lungam- -konza -luungamika -atieri -hana -koshōra, -īhana
197 near aambi bugufi, hafi hāfi pêpì nè -sontam- -fupi, -yandika -vandika, -vaandika okumpi
198 far eyale kure kure kule -sukilil- -kutali -talika ewala
199 right dyàbalùme ku úkulyó lulyo -manja 'n''dyo ' ddyo
200 left dyàbakàjì ku úkusó chimwenhi -siyidwa, -tsala, kumanzere nciji kkono
201 at khu-, mu- i, -ho, ku, kuri, kwa i, ku, kuri, kwa ku ku, mu pa
202 in imu mu- mu, muri mu, muri mu mu
203 with aned ne na na naa- na ne ndi
204 and aned ne na, no kandi, uteko, na, no nè, kàdi na ne, na ndi nipo, kwiisa
205 if seien niba, iyo, nkaho asangwa, iyo, namba, ni, iyaba ne ssenga nkati, nkani, pokhala nambaga
206 because khulwa, okhuba, shichira kuko, kubera [kubêera] kuko bwalu kubanga chifukwa pakuva
207 name 𓂋 𓈖 !!! erinner;) eliira izina [izîna] i-zina dîna íshíná erinnya dzina liina
List 3
№ English Kwanyama Herero Shona Lozi Tswana Sotho (N) Sotho (S) Umbundu Zulu Xhosa Swazi Tsonga
1 I ame, nge ami ndi, ini na, ni kene, ke nna nna ngi-, mina ndi-, mna
2 you (sing) ove, ku iwe u, wa, tuwe wena, o o wena u-, wena u-, wena u- u
3 he ye, mu a a, u, wa o a, e yona u-, yena u-, yena
4 we fye, tu ti luna re rena rona si-, thina si-, thina
5 you (pl) nye,mu imi mi, mina, mu lona, lo, le, go lena lona ni-, nina ni-, nina
6 they vo, va va ba, bona ba, di ba bona ba-, bona ba-, bona
7 this ava, aka ino bo, lo, o, wo, yo, kona, ka, bye, se, ze e, jo, yo bjô ana, ena, enwa, eo, hona lo, leli, lesi, le, lolu, lobu, lokhu lo, aba, le, eli, la, esi, ezi, olu, obu, oku
8 that oyo, odo iyo ale, byale, lale, le, lee, lwale, sale, wale, yale, ani, bani, byani, lani, lwani, sani, wani, yani, ao, wo, yo, zeo, se eo, gore, ka bjôo aa, ale, ane, ano, bono, boo, ee, eno, hane, hono, hoo lowo, lelo, leso, leyo, lolo, lobo, lokho lowa, abaya, leya, eliya, lawa, esiya, eziya, oluya, obuya, okuya
9 here apa, opo pano yo, fa, kafa fano mona, teng lapha apha
10 there apa, opo, penya apo fo, ko, mo, yo, kwale (yonder) teng falê ao, boo, eo lapho apho
11 who olye ani bafi? mang? mang? ya (relative) ubani? ngubani
12 what oshike chii afi? mang, eng ene? eng eng? -ni, yini? -ni, ntoni
13 where openi, peni kupi kai? fo, ko, mo kae kae? kae? -phi? phi? kuphi kwihi
14 when onaini, naini rini lili? fa, muta leng, fa neng? neng? nini ni
15 how ongaipi, ngaipi sei, -ngani cwani? kae, jang bjang jwang kanjani, ngani njani, kanjani (adv)
16 not ahawe, aaye kwete ha, isi, isini ga se, kê ha, ka sio a-, akekho, abekho khange, a-, -nga-
17 all ese kamukana, kaufela, zote tsotlhe aohle bohle, hohle -nke -onke
18 many zhinji -ta -ntšhi, ngata ngata -ningi -ninzi cambuaka, caliava
19 some amwe kwa -ngwê bang -nye -nye
20 few -shona shoma sikakani, -nyana mmalwa, nyane mmalwa -mbalwa, -ncane -balwa
21 other imwe -linja, sili mangwê engwe -nye -mbi, -nye ukuavo
22 one imwe imwe motsi -ngwi nngwe ntowe, nngwê nngwe -dwa, -nye isinye, eyona mosi kunyé 'n''we'
23 two mbali mbari piri -peli pedi pêdi pedi -bili -bini kubili vali mbirhi
24 three tatu, natu ondatu tatu -talu tharo tharo tharo -thathu -thathu kutsatfu tatu nharhu
25 four nee ine china -ne nne nnê nne -ne -ne kune kwãla mune
26 five tano, nano ondano shanu -ketalizoho tlhano tlhano hlano -hlanu -hlanu kusihlanu tãlo ntlhanu
27 big -hombe tuna -golo -golo -holo -khulu -khulu -nene cinene
28 long -le -reba telele -lêlê, -têlê -lelele, -telele -de -de
29 wide -fara -atama, -atumuluha, -pala, -tona -phara -batsi -banzi -banzi catanda
30 thick -kora -kima, -kumba, -kita, -kula, -yowela -koto -tenya -qinile, -gqinsi -nzinzilili caliyinda, capama
31 heavy -rema buima, -kita, -imela -fala, -fêtše -boima, -pitla -nzima -nzima -dyu, -ndjuu
32 small -diki bunyinyani, kacana, kanguya, kanyumiti, kashukuma, sishawa, -tutu, maputu (small waves) -nnye -nyane -nyane -ncane -mncinane, -ncinci
33 short -pfupi kuswani, kashatu, -caniba -huswane -kgutshwane, -kgutshwanyane -fuphi -futshane cambuta, citito, catona
34 narrow -dete, -nhete, -sunhu kumbana, ninguka, patisana sêsane -tshesane -ncane, -msweswana -mxinwa
35 thin -onda sisani -ôtilê -sesane -ondile -bhityile cahongua, cahoma
36 woman omukulukadi kazendu mukadzi mukati mosadi mosadi mosadi ukãi umfazi inkosikazi
37 man omukulunhu, omulumenu rumendu murume mulume monna monna monna ulume indoda, umlisa indoda, umlisela (young man)
38 human omunhu ndu munhu mutu motho semotho motho umuntu umntu umútfu
39 child okaana, ewifa mwana mwana ngwana ngwana ngwana omõla umntwana umntwana, usana um-ntfwana
40 wife omukulukadi mudzimai musali mogatša mohatsa, mosadi ukãi umka-, inkosikazi umfazi
41 husband omushamane murume munna monna mohatsa ulume umyeni, indoda umyeni ín-dvodza
42 mother meme amai 'me, m''a, m''ahe ' mme, mma mma mme umama umama máke
43 father tate baba ndate rre papa, tatê ntate ubaba ubawo, utata babé
44 animal oshinamwenyo mhuka siyamana, folofolo phôôfôlô phoofolo isilwane isilwane sí-lwane
45 fish oshi hove tapi, mushiba (small fish) hlapi hlapi inhlanzi, ufishi intlanzi ín-hlanti
46 bird okadila shiri, nyana (young bird) nyuny, nyuny-wani, nyunywani nônyana nonyana inyoni intaka í-nyoni
47 dog ombwa imbwa nja, ndumewa (male dog), lundumba (old dog) mpša ntja inja inja
48 louse inda nda, lilondwe (large louse) nta intwala intwala
49 snake nyoka noha, likuluyoka (any big snake) nôga noha ombuta, onyõha inyoka inyoka
50 worm gonye sibuku, litiya (earthworm) seboko seboko isibungu, umsundu umsundulu
51 tree omuti omuti muti sitondo, kota sehlare, sephatô sefate isihlahla, umuthi umthi sí-hlahla
52 forest sango mushitu, sikwa (jungle) letši, sekgwa moru, sekgwa cahukuka (adj) ihlathi ihlathi
53 stick rutanda tupa, kabama thupa thupa induku, uthi induku, uluthi
54 fruit oiimati muchero nakumene diênywa tholwana ocima, epako isithelo isiqhamo sí-tselo
55 seed mhodzi, mbeu peu pêu peo inhlamvu, imbewu imbewu ín-hlanyélo
56 leaf efo shizha lingambwa (pumpkin leaf), ndamba (palm leaf) lehlare lehlaku ikhasi, iqabi igqabi lí-cémbe
57 root mudzi mubisi modu motso impande (of a plant), umsuka (cause, origin) ingcambu
58 bark (tree) gwati likwati lekgata lekgapetla igxolo ixolo
59 flower eengala ruva palisa lebue palesa capulüla (adj) imbali intyantyambo í-mbali
60 grass omwiidi uswa bucwa–i [bucwani], lituta (shelter of grass), mumbo (shelter of grass) bjang jwang utshani ingca
61 rope tambo muhala (string, cord, rope; wick), ntambo (strap, thong; rope) mogala mohala intambo intambo
62 skin oshipa ganda litalo, mukata letlalô letlalo isikhumba isikhumba
63 meat onyama, ombelela nyama nama nama nama inyama inyama í-nyama
64 blood ohonde ombinçu ropa ngazi, mali madi madi osonde igazi igazi
65 bone omakipa bvupa lisapo lešapô lesapo ekepa ithambo ihleza, ithambo
66 fat (n.) mafuta mafula makhura mafura amafutha amafutha
67 egg zai lii lee lehe esala, aseko iqanda iqanda
68 horn nyanga lunaka, linaka lenaka lenaka uphondo uphondo
69 tail tjira muswe muhata mosela mohatla umsila umsila
70 feather nhenga mutenga lefofa lesiba uphaphe usiba
71 hair eexwiki ozondjise vhudzi, mvere (wool) mulili moriri moriri esinga unwele inwele lú-nwéle
72 head omutwe otjiuru musoro toho hlôgô hlooho utue ikhanda intloko
73 ear okupti, okutwi okutwi nzeve zebe tsêbê tsebe indlebe indlebe ín-dlebé
74 eye omesho, eisho ho ziso liito leihlô, ihlô leihlo iso, ihlo iliso
75 nose ellulu, eyulu mhuno ngo nkô nko ikhala impumlo lí-khala
76 mouth okanya muromo, mukanwa mulomo molômo molomo umlomo umlomo um-lomo
77 tooth eyoo zino lino leinô leino izinyo izinyo
78 tongue elaka eraka rurimi lilimi leleme leleme elaka, elimi ulimi ulwimi
79 fingernail ipato, onyala nzara nala lenala olunjala, apapio uzipho uzipho lú-galo
80 foot omadi ombaze tsoka lihutu leoto, lwaô leoto unyawo unyawo lú-nyawo
81 leg okurou, okuulu gumbo numbu (calf) moômo moomo umlenze umlenze um-lente
82 knee ongolo ibvi mbumba (knee cap) khuru, lengwêlê, letôlô lengole ongolo idolo idolo lí-dvolo
83 hand oma, eke, okwooko ruoko lizoho letsôgô letsoho isandla isandla s-ándla
84 wing bapiro lifufa lefêgô, phuka lepheo iphiko iphiko
85 belly omaiaia, edimo, epunga dumbu mba lešôrô, mogôdu, mpa mpa isisu isisu
86 guts ura, matumbu dikatêng, mala dikahare esiaka, ovala ithumbu ithumbu
87 neck ofingo osengo mutsipa, huro (throat) likoshi molala, thamo (throat) molala intamo, umqala (throat) intamo, umqala (throat) ín-tsamo
88 back ombuda, moipafi musana mongo, mukokoto mokôkôtlô mokokotlo umhlane umhlana um-hlaná
89 breast omavele (breast), onhulo (chest) zamu (breast), chifuva (chest) lizwele (breast, udder), –olo [nolo] (teat), sifuba (chest), syn. mbando letswêlê (breast), sehuba (chest) letswele (breast), sefuba (chest) ibele (breast), isifuba (chest) ibele (breast), isifuba (chest)
90 heart omutima omutima moyo pilu pelo pelo inhliziyo intliziyo ín-hlitíyo
91 liver chitaka sibiti sebete sebete isibindi isibindi
92 to drink okunwa -nwa -nwa nwa nwa nwa -phuza ukusela, -sela, -phunga kú-natsa
93 to eat okulya kudya, -dya -lya, -ca ja ja ja -dla -tya oku timbula, oku lia
94 to bite -ruma -luma loma loma -luma -luma oku cakita, oku kanya
95 to suck -sveta -muma, -mumuna, -anya, -zwepa monya monya -munca, -ncela, -munya -munca
96 to spit -pfira -kwa tshwa tshwela -phimisa -the
97 to vomit kunga -rutsa -taza hlatša hlatsa -phalaza -hlanza
98 to blow -furidza -futa, -fufula, -fuzela foka, tšubutla fefola -vunguza -bhudla, -vuthuza oku fela, oku pepela
99 to breathe -fema -buyela, -foma (to puff) phefomola phefumoloha -phefumula -phefumla oku fuimma
100 to laugh yola -seka -seha, -sheka sêga tsheha -hleka -hleka kú-hleka
101 to see mona -ona -bona bona bôna bona -bona -bona, -buka kú-fúna oku tala, oku mõla
102 to hear udako -nzwa -utwa kwa, utlwa utlwa -zwa -va oku yevelela, oku yeva
103 to know shiiva -ziva -ziba itse tseba tseba -azi -azi kw-áti
104 to think dilaadila -funga -nahana, -fumba akanya nagana nahana -cabanga -cinga ku-cábanga
105 to smell -nhuwidza -lupa, -yuya fofonêla fofonela -nuka -nuka kú-nuka oku neha, oku leha, oku lehisa
106 to fear tila -tya -eila, -saba tšhabô tshaba -esaba, -saba -oyika
107 to sleep okukofa -rara -lala, -onda robala, robetse (sleep, slept) rôbala robala -lala -lala kú-lála
108 to live oho kala peni (where do you live) -rarama -pila, -yoya phela phela -phila -phila kú-phila
109 to die okufya -fa -fa, -shwa hwa shwa -fa -fa oku fa
110 to kill -uraya -bulaya bolaya bolaya -bulala, -fisa -bulala
111 to fight -rwa -lwa lwa lwana -lwa lwa
112 to hunt konga -vhima -zuma tsoma tsoma -zingela -zingela kú-tingéla
113 to hit denga -rova, -bhura -kola bêtha, betša, rwa, tia bata, betsa, otla, shapa -betha, -gadla, -shaya -betha oku veta, oku sova, oku tuna
114 to cut -cheka, -kuma -ceka, -batula bêtla, tswia, seta (carve) phoma, seha, seta (carve) -sika, -nquma -sika kú-síka
115 to split -dambura -pawla farola, fatokanya arohana, arola, petsoha -dabula -krazuka, -tyanda
116 to stab -baya, -junga -kwaza, -taba hlaba hlaba -gwaza -gwaza, -hlaba
117 to scratch -kwenya, -kwara -falula, -–walaula [nwalaula], -–waya [nwaya], -conkola ngwapa, ngwara ngwapa -klwebha -phanda
118 to dig -chera, -tukumbam -yepa, -lafa, -pumbula, -shitula êpa, nyafa epa, tjheka -mba -grumba kú-mba oku fëla, oku sokotola
119 to swim -shambira -cimbama, -fuumuka, -puwana sêsa, tunta sesa -bhukuda, -hlamba -dada kú-hlamba oku yua, oku litasa, oku liteva
120 to fly odi -mbururuka -fufa, -lamuka, -lenda fofa, ntši fofa -ndiza -bhabha kú-ndiza
121 to walk enda -famba -enda, -ela, -zamaya tsamaya sepela, tsamaya tsamaya -hamba -hamba kú-ya (going) ya (going)
122 to come uya, ila, di -uya -ta, -taha la tla tla -za -za kú-ta
123 to lie (bed) nangala -garira (ambush), -zorora (rest) -lapalala, -lapama, -patama awêla, phomola (rest) botha, lala, phomola (rest) -lala (lie down, sleep), -cambalala (be lying down) -xoka
124 to sit kala omutumba (sit down) -gara -ikala, -ina, -itulela, -njotomana itulêla dula -hlala (sit down), -hleli, -hlezi (be sitting, be seated) -hlala
125 to stand fikama -sumuka, -simuka, -mira -yema êma ema -sukuma (stand up), -ma (be standing) -ma
126 to turn ngolyoka -pota -futula, -heta, -pindhmuka, -pindula (to turn up) fapogele hlabologa reteleha -jika, -guquka, -phenduka -jika kú-jika
127 to fall -wa, -donha -wa letlhafula wa wa -wa -wa kú-wa
128 to give yandya, pa, eta -pa -fa fa fa -nika, -nikeza, -pha -pha kú-níka oku avela, oku eca
129 to hold -bata, -pfunda -ama, -bamba, -manja, -fanata, -kamata, -swala swara tshwara -phatha, -bamba -bamba
130 to squeeze -dvinya -cubela, -hamula, -ngunganya pitlêla tlhotla -cindezela -bandezela, -foca
131 to rub -kwiza -bukusha, -huta, -kwaka, -pikita, -sasa, -sindula, -tiinya pikitla pikitla -hlikihla -dyobha, - gudla
132 to wash -geza -tapa, -tapisa hlape hlatswa -geza, -hlamba -coca, -hlamba kú-geza oku yua
133 to wipe -pukuta -komba, -pyemula, -takula, -taula (< Eng) hlakola hlakola -sula -sula
134 to pull -zvuva, -dhonza -hoha, -kakutula, -koka, -kula, -omba gôga, hlahla hula, tosola -donsa -dontsa, -tsala kú-dvonsa
135 to push -sunda, -sandidzira -kandula, -kasha, -kuba, -sunda, -susumeza, -suta, -yuna sukumêtša susumetsa -sunduza -dudula
136 to throw -kanda -bita, -nganda, -pafweka, -posa, -pundula, -sunya, -yumba akga, phôša akga -phosa -gibisa, -jula, -phosa kú-phonsa
137 to tie otai -sunga -bopa, -funga, -manga, -talinga, -tama bôfa, tlama fasa, tlama, tsala -bopha -bopha
138 to sew -sona -luka, -ngosoha, -ngunda, -nungahanya roka roka -thunga -thunga kú-tfúnga
139 to count -verenga, -rava -bala bala bala -bala -bala kú-bala
140 to say tya, ti -taura, -ti -bulela, -ize, -li re bolêla, re bolela, re, tjho -thi -thi, -tsho
141 to sing imba, okwiimba -imba -opela êpêla bina, tsanyaola -cula, -hlabelela, -huba -cula ku-hlábela oku imba, oku sivaya
142 to play danauka -tamba -bapala, -beba, -lela, -liza (on musical instrument) bapala bapala -dlala -dlala kú-dlála
143 to float -papama -cimbeka, -kuka, -kupuka, -yenduka kôkôbala, phaphamala phaphamala, sesa -ntaza -bhabhazela kú-ntanta
144 to flow -erera -buba, -coomoka, -keleketa, -kokomba êla phalla -gobhoza
145 to freeze -gwamba, -tonhodza -anda -nquma (solidify), -qanda (be freezing cold) -nquma (congeal), -tshaza (be frostbitten) oku kakula kuombambi
146 to swell -zvimba -kukumuha, -luluha, -lusa, -tumba, -tunduluka ruruga ruruha -vuvukala -dumba
147 sun etango yuva zuva lizazi letšatši letsatsi ilanga ilanga lí-langa
148 moon jenaguru, mwedzi (month) kweli kgwêdi kgwedi inyanga inyanga í-nyangá
149 star nyeredzi naleli nalêdi naledi imbasa, inkanyezi inkwenkwezi ín-khanyéti
150 water omeva, omeya omeva, iva mvura mezi mêtsi mêêtse metsi amanzi amanzi
151 rain odula kunaya mbula pula pula imvula imvula lí-tulu
152 river omulonga rwizi nuka noka noka umfula umlambo um-fula
153 lake etale dziva lisa letsha letsha ichibi ichibi lí-chibí
154 sea gungwa, nyanza (ocean) liwatata lewatlê lewatle ulwandle ulwandle
155 salt omongwa munyu mungwa, njee, lizwai (sea-salt) letswai letswai itswayi, usawoti ityuwa lú-tswáyi
156 stone ibwe licwe lentswê lejwe itshe ilitye lí-tje
157 sand jecha lisheke, lishabati lehlabathe lehlabathe isihlabathi isanti
158 dust huruva liluli lerole lerole uthuli uthuli
159 earth ivhu, pasi lifasi lefatshe mobu, lefase mobu, lefatshe inhlabathi, umhlaba umthonyama, ihlabathi
160 cloud oilemo gore, fuva (< Manyika) lilu leru leru alende, ombundu, ukindikindi ifu, iyezi ilifu lí-fu
161 fog mhute mbundu mogodi mohodi inkungu inkungu
162 sky denga lihalimu legodimo legodimo lehodimo izulu izulu si-bhakábhaka
163 wind omhepo mhepo mebo, moya (wind, spirit) môya moya umoya umoya
164 snow sino (< Eng) litwa lehlwa lehlwa iqhwa ikhephu
165 ice aisi (< Eng) mezi a kangezi lekgwa leqhwa, aese (< Eng) iqhwa umkhenkce lí-chwa
166 smoke hutsi musi muši mosi intuthu, umusi
167 fire omundilo moto mulilo molelo mollô mollo umlilo umlilo um-lilo
168 ash dota mulola (ashes), mufuse (hot ashes) melôra molora umlotha uthuthu
169 to burn tema, pya -pisa -ca, -cisa, -nungeka, -tuka, -tumbeka, -tumbuka, -yukweka fiša besa, tjha, tjhesa, tuka -sha, -vutha -vutha
170 road opate, ondjila (path) rhodhi mukwakwa (main road), nzila (path) tsela tsela tsela umgwaqo, umgwaqana indlela um-gwaco
171 mountain ondudu gomo lilundu thaba thaba intaba intaba ín-tsaba
172 red -tilyana -tsvuku fubelu -hubêdu -fubedu -bomvu -bomvu -bovú
173 green -twima, -ziza -girini (< Eng) tala -tala -tala -luhlaza -luhlaza
174 yellow -shunga -yero seta -sêhla -sehla -liphuzi, -ncombo -lubhelu, -mthuba, -tyheli ungolo, ungundumba
175 white -toka -chena sweu -šwêu -sweu -mhlophe -mhlophe um-khombe (white rhinoceros) cayela, cotue, civala liyela
176 black -laula -dema nsu -so, ntsho -tsho -mnyama -mnyama -mnyáma cowi, catekava
177 night omafiku husiku busihu bosigo bošego bosiu uteke ubusuku ubusuku
178 day efiku yuva zuva musihali lesatsi mohla mohla ilanga, umuhla, usuku umhla, imini, usuku lí-langa
179 year odula gore mundiku, mwaha, silimo ngwaga ngwaga, selemô (summer) selemo, ngwahola (last year) unyaka umnyaka
180 warm -pyu -dziya futumezi, enyize -futhumêla -futhumetse -fudumele -fudumeleyo -futfúmeta
181 cold -talala -tonhora batile, hazezi, silami (cold, coolness) -serame -serame -makhaza -banda -bándza
182 full -zara fasize, ndu (full up), tezi, taleani -tlêtše -tletse -gcwele -gcwele
183 new -pe -itsva nca -fsa -tjha -sha -tsha cokaliye, candopo
184 old -kulu -chembera, -tsaru hulu -golo, -tala, tšofa -holo -dala -dala
185 good -wa -naka nde -lang (???) -tle -tle -hle -mnandi -hle -lela (???)
186 bad -i -ipa maswe -be, mpe -be, mpe -bi -bi
187 rotten -ora (rot) bola bodilê bodileng -bolile (decayed), -bi (bad) -bolile
188 dirty -kaka -asviba nkwika, pumbile, silafezi, tapweile ditšhila ditshila -ngcolile -nkone, -mdaka
189 straight yukilila -twasanuka nonga, otolohile, sinji, zanana tlhamalela ôtlologa otlolohileng -qondile -ngqala
190 round denderedzwa cica potokô -tjhitja -yindilinga (circular), -yimbulunga (spherical) -mbumbulu
191 sharp (knife) -pinza buhali, lozize, shengile bogale bohale, tjhora -bukhali -bukhali, -tsolo calepikiwa, capelekiwa
192 blunt (knife) -gomara buzwa, fumile, mbumbutezi, sinatiso kubêga nthithi -buthuntu -buthuntu
193 smooth -tsetseka bebile, buleta, litezi, lolekile, ndendemezi, yengile borêlêdi boreledi -bushelezi (not rough), -mnandi (comfortable) mbambe
194 wet -totesa koloba, yemezi, nyanyelize, patekile kôlôba metsi -manzi, -nethile -manzi, -nqum
195 dry -omesa, -oma -oma -ômiša, -ôma -omisa, -oma -omile, -oma -omelela, -oma
196 correct -tsiura, -ruramisa lukisize, nepisize nêpiša nepisa -lungile -nyanisile
197 near popepi -pedo kwatuko, kaufi, mabapa ni (near to, opposite to) gaufsi haufi, pela eduze, -seduze -kufuphi
198 far kokule -kure kwahule, mambala (far, distantly), mpalila (far away) kgolê hole kude -kude kakuci, kupãla
199 right olulyo -rudyi -lyo, bulyo, silyo mojeng (right, rightward) lagoja, lekubu lokisa kwesokudla, ukunene -nene
200 left omulosho ruboshwe -nzohoto, bunzohoto, sinzohoto lengêlê leqele kwesokunxele, ubunxele -nxele
201 at ko ku, kuna, pa, pana fa, kwa, mwa le, mo, par, vers fa, ga e-, o-, ku- (in space), nga- (in time)
202 in mo mu kwa, mwa mo, par go, ka ka e-, o-, ku- (in space), nga- (in time)
203 with na ne hamoho, ni, ka le, par, vers na, nê na na-, kanye na- (together with), nga- (by means of) na, ne, no, kunye
204 and na na-, ne- mi, ni le, re le, me, mme le, mme na-, futhi kwaye
205 if dai, nana, kana haiba, kaba, kabe, kambe ga, gê ha uma ukuba
206 because shaashi, osheshi nekuti kabakala, kakuli gobane hobane ngoba, njengoba, njengokuba kaloku, ngokuba
207 name edina zita, dzinza (family name) libizo leina lebitšô lebitso igama, ibizo igama